Crnogorsko tužilaštvo ne radi dovoljno na procesuiranju ratnih zločina počinjenih tokom devedestih, tvrde u organizaciji za zaštitu ljudskih prava “Amnesti internešnel”. U toj organizaciji su tvrde da je zabrinjavajuće što su i skoro tri decenije nekažnjeni pojedinici umiješani u ratne zločine.
“Crnogorsko tužilaštvo je zabrinjavajuće sporo, a do sada nije pokrenut nijedan slučaj koji se bavi komandnom odgovornošću za zločine počinjene tokom rata. Nijedna optužnica nije podignuta protiv policijskih službenika koji se sumnjiče za rasprostranjeno i sistemsko mučenje, zlostavljanje i progon Bošnjaka na teritoriji Sandžaka u periodu od 1992. do 1995. godine”, navode u Amnestiju.
Crnogorsko tužilaštvo je najavilo da će razmotriti sedam slučajeva ratnih zločina kako bi se utvrdilo ima li osnova za ponovno otvaranje procesa. Pred crnogorskim sudovima su vođeni procesi zbog zlostavljanja hrvatskih zarobljenika u logoru Morinj, protjerivanja Bošnjaka u Bukovici, ubijanja albanskih civila u Kaluđerskom lazu i deportacije bošnjačkih izbjeglica iz Herceg Novog. Niko od optuženih u tim predmetima nije pravosnažno proglašen odgovornom za zločin, dok su optuženi u slučaju Bukovice oslobođeni odgovornosti. Vlada je prošlog septembra obećala da će žrtvama zločina počinjenih tokom devedesetih na teritoriji Crne Gore platiti odštetu od 1.35 miliona eura. Iz Amnestija su pozdravili najavu Vlade da će u Specijalnom državnom tužilaštvu otvoriti odjeljenje za istragu ratnih zločina, navodeći da očekuju konkretne rezultate.
“Nekoliko donošenih sudskih odluka do sada je pokazalo nedosljednosti i pogrešnu primjenu međunarodnog humanitarnog prava i sudske prakse, što je doprinijelo atmosferi nekažnjivosti. Sedam optuženih u slučaju Bukovice je oslobođeno 2012. godine na osnovu onoga što smatramo pogrešnim tumačenjem i primjenjivanjem međunarodnog prava”, navode u toj organizaciji i podsjećaju da u junu 2013. godine devet policijskih službenika oslobođeno odgovornosti za nestanak 60 bosanskih izbjeglica.
“Sud se složio da su okrivljeni nezakonito hapsili bošnjačke civile, ali su ih oslobodili odgovornosti za ratne zločine jer nisu bili učesnici rata u Bosni i Hercegovini. Uprkos činjenici da su bili pripadnici policije Republike Crne Gore, koja je u to vrijeme bila dio Savezne republike Jugoslavije, koja je bila strana u sukobu u Bosni i Hercegovini”, navode u Amnesti internešnelu.
Oni su upozorili i da su u policijskim stanicama zabilježena batinanja i zlostavljanja uhapšenih, ali da vlasti ne sprovode istrage kako bi priveli pravdi policajce koji prekoračuju ovlašćenja.
I dalje napadaju kritičare režima
Podsjećajući na brojne napade na novinare i medije u Crnoj Gori, u Amnestiju ističu da su kritičari režima i dalje mete napada.
“Novinari koji kritikuju Vladu, baš kao i zaštitnici ljudskih prava i predstavnici civilnog sektra, i dalje su žrtve prljavih kampanja koje se sprovode preko medija i tabloida bliskih vlasti. Posao istraživačkih novinara je i dalje posebno rizičan”, navodi se.
Bonus video:
