Crnoj Gori treba bezbjednost da bi se iz društva nefunkcionalne razvila u društvo zapadne demokratije, rekao je predavač na Univerzitetu "Mediteran", Branislav Radulović, navodeći da se odbrana od svih oblika totalitarizma nalazi u ujedinjenoj Evropi i NATO-u.
Radulović je, na blogu na sajtu natomontenegro, kazao da crnogorsko društvo primarno, iz korpusa kapitalnih tema, dijeli pitanje pristupanja NATO-u.
"Pitanje bezbjednosti i spoljne politike, u javnosti, postalo je isključivo pitanje unutar političke orijentacije, koja prilično kontaminira prostor da se, bez navijačke isključivosti, sagledaju prednosti i/ili nedostaci ovog koncepta", smatra Radulović, koji je i potpredsjednik Udruženja pravnika Crne Gore.
Prema njegovim riječima, način na koji će se to pitanje riješiti dugoročno će odrediti kojem civilizacijskom krugu će Crna Gora u budućnosti pripadati – Zapadu ili nekoj virtuelnoj „Vizantiji“.
NATO je, kako je kazao, prevashodno vojni savez - klub država koje osiguravaju svoju bezbjednost, u kom postoje pravila, a privilegije "crpe" samo njegovi članovi.
"To nije klub „andjela“, niti je to humanitarna organizacija. To je vojni savez koji ima svoju jasnu misiju i cilj", dodao je Radulović.
On je rekao da je na karti Evrope ostala jedna velika rupa - Zapadni Balkan.
"Neintegrisana u Evropsku uniju, izlovana i ekonomski razorena nakon nacionalilstičkog divljanja devedesetih. Unutar te rupe danas se vodi intezivan „dijalog“ ostati u rupi ili se integrisati sa okruženjem", saopštio je Radulović.
Kako je naveo, neutralnost je, na prvi pogled, dobra opcija koja eliminiše negativne elemente pripadnosti vojnom savezu.
"Međutim, Crna Gora teško da može imati poziciju nesvrstane SFRJ", dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima, vojni potencijal, međunarodni uticaj, konstalacija snaga i personalni autoritet Josipa Broza bili su realan osnov za poziciju trećeg igrača. "A današnja Crna Gora nema ni jedan od ova četiri ključna elementa".
Pritom, smatra Radulović, unutar Crne Gore, nakon decenije nezavisnosti, još je dosta posla do uspostave funkcionalne demokratije, sa svim elementima liberalno-demokratskog društva, što je iznutra čini vrlo ranjivom.
Kako je rekao Radulović, u regiji u kojoj se komšije tradicionalno gledaju kroz nišan, bolje je biti "pod kišobranom kolektivne bezbjednosti nego pod kišom komšijskih i domaćih rafala".
"Bez obzira što je izbor novog američkog predsjednika Donalda Trampa umanjio privlačnost „zapadnog modela", crnogorskom orlu sa državnog grba je mjesto uz bjeloglavog američkog, iako neodoljivo podsjeća na ruskog", naveo je Radulović.
On je kazao da je Rusija mnogo snažan faktor na Balkanu faktor.
"Međutim, kako se to navodi u tekstu „Rojtersa“ –"Rusija u regionu ne nastupa kao prava alternativa, nego kao neko ko kvari igru", dodao je Radulović.
On je saopštio da su osjećaj naklonosti ruskoj književnosti, slovenska i jezička bliskost, istorijska savezništva zajedničko dobro koje treba i dalje čuvati.
"Ali, na „velikoj šahovskoj tabli“ Crna Gora ne smije biti pion. Crna Gora treba bezbjednost, da bi se iz društva nefunkcionalne ili kako je Imanuel Volestrin naziva fasadne demokratije, razvila u društvo zapadne demokratije", rekao je Radulović.
On je ocijenio da se odbrana od despotija, nedemokratskih režima, svih oblika totalitarizma nalazi u ujedinjenoj Evropi i „kolektivnom sistemu bezbjednosti“.
"Danas je to NATO, sjutra moguće neki oblik evropskih odbrambenih snaga", zaključio je Radulović.
Bonus video:
