Saradnja Demokratske partije socijalista (DPS) i Jedinstvene Rusije formalno je teško moguća nakon događaja na dan parlamentarnih izbora u Crnoj Gori i reakcija glavnih protagonista nakon toga, izjavio je predstavnik Hrvatske u Evropskom parlamentu Tonino Picula. On je u razgovoru za “Vijesti” ocijenio da trenutna geopolitička situacija ozbiljno utiče na međustranačke odnose u Crnoj Gori.
“Događaji na dan parlamentarnih izbora i sve reakcije glavnih protagonista nakon toga, neku saradnju vladajućeg DPS-a i Jedinstvene Rusije čine, naravno, i formalno teško mogućom", kazao je on.
Jedinstvena Rusija, partija koju kontroliše predsjednik Rusije Vladimir Putin, potpisala je nedavno Sporazum o saradnji sa italijanskom ultrakonzervativnom Sjevernom ligom, što je još jedna nizu radikalnih desničarskih evropskih stranaka, uz austrijsku desničarsku Slobodarsku stranku, mađarski Jobik, Nacionalni front Marin le Pen, radikalne Alternative za Njemačku, sa kojima Putinova partija sarađuje.
Partija Mila Đukanovića i Jedinstvena Rusija sklopile su sporazum o saradnji 2011. a potpisali su ga tadašnji politički direktor DPS-a Branimir Gvozdenović i predsjednik Visokog savjeta JR Boris Grizlov.
Osim DPS-a sa Jedinstvenom Rusijom sarađuj i Nova srpska demokratija i Demokratska narodna partija (DNP). Đukanović je nedavno izjavio da Moskva podržava desničarske grupe koje su porotiv EU. Evropski mediji nedavno su izvijestili da Putin preko desničarskih partija pokušava da uruši Evropsku uniju, a iz DPS-a nisu odgovorili da li su pokrenuli proceduru raskidanja saradnje sa Jedinstvenom Rusijom.
"Vladajuća ruska stranka, lični parlamentarni agregat Putina, do danas je sporazumima o saradnji okupila grozd od petnaestak evropskih desničarskih stranaka koje karakteriše izrazita populistička retorika, otpor liberalnim vrijednostima, protivljenje imigracijama i netrpeljivost prema EU", rekao je Picula, navodeći da je javna tajna da Moskva i finansira aktivnosti nekih od tih stranaka. Picula smatra da se Crna Gora trenutno nalazi na direktnom sudaru velikih političkih tektonskih ploča.
"Tradicionalno podijeljena, kada je u pitanju odnos prema vodećim evropskim i svjetskim političkim blokovima, Crna Gora mora u sve napetijim međunarodnim odnosima odbraniti svoje pravo na samoodređenje. A ima što i obraniti jer je od svih kandidata za članstvo u Uniji najdalje odmakla, dok je od punopravnog članstva u NATO-u udaljena, internetskim rječnikom, svega još četiri "klika", odnosno ratifikacije. Očito je da ovakav razvoj zabrinjava Putinov Kremlj", kazao je Picula, navodeći da više energije Rusija ulaže u osporavanje crnogorskih evroatlantskih ambicija nego što pritiska neposredno NATO susjedstvo na Baltiku ili u istočnoj Evropi.
"Kada Crna Gora i službeno uđe u sastav Sjevernoatlantskog saveza, Jadran će doslovno postati NATO more”, smatra on.
Zapadni štit godinama slabi, Putinovi saveznici imaju pomoć
Picula je rekao i da Rusija preko sebi sklonih populista investira u instrumente daljnjeg slabljenja EU i naročito NATO-a, a proputinovske formacije na Zapadu dobijaju snažnu medijsko- financijsku logistiku.
“Jasno je da je posljednjih godina imunološki štit Zapada, naizgled neprobojan nakon pobjede u Hladnom ratu, ozbiljno načet krizama koje su posljednjih deset godina izbijale jedna za drugom. Sve slabiji kapacitet da se na evropskom nivou ključne odluke donose u korist onih koji su krizama najpogođeniji, otvorio je proces renacionalizacije evropskih politika”, kazao je Picula. Dodao je da su politički prostor počeli zauzimati svi koji su naglašavali odgovornost establišmenta za probleme, odnosno nacionalne stranake. “Već ove godine će na parlamentarne izbore izaći građani desetak evropskih država. To će odlučiti o tome ko će ubuduće artikulisati odnose u Evropi”, kazao je on.
Bonus video:
