Evropski lideri na samitu u Sofiji nijesu pominjali klauzulu balansa i zaustavljanje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, ali je zajednička ocjena da je trenutak da Crna Gora odgovara na složenije izazove u pregovaračkom procesu, rekao je danas premijer Duško Marković u Sofiji nakon samita EU-Zapadni Balkan.
„Niko nije pominjao klauzulu balansa, naprotiv, svi su govorili pozitivno o onome što je uradila Crna Gora, ali smo se složili da je ovo trenutak na kojem moramo odgovarati na složenije izazove u pregovaračkom procesu. Nije isto usvajati zakonodavstvo, prihvatati standarde, formirati institucije i ispunjavati uslove za zatvaranje poglavlja koje omogućavaju završtak pregovaračkog procesa. Moramo biti efikasniji u brobi protiv kriminala“, rekao je Marković na konferenciji za novinare odgovarajući na pitanje da li će nedavni događaji u vezi sa napadom na novinarku „Vijesti“ Oliveru Lakić i pogoršana bezbjednosna situacija usporiti pregovore i da li su njemačka kancelarka Angela Merkel i drugi evropski lideri pominjali klauzuli balansa.
Marković je kazao da rješavanje tog slučaja nije samo pitanje političke volje, već i pitanje sposobnosti policajaca, tužilaca i drugih ljudi u organima za sprovođenje zakona.
„Da bismo njih učinili sposobnijim, moramo imati više novca da ih obučimo i da ih stimulišemo. Dakle, nema zaustavljanja pregovora, sve zavisi od Crne Gore, niko ne pominje klauzulu balansa, ali naravno traže jasan odgovor države na ovakav i slične slučajeve i u potpunosti su u pravu. Naravno i ja tražim jasan odgovor države. Mi treba da ga obezbijedimo i njima ispostavimo taj rezultat i na kraju pokažemo da smo kredibilni i sposobni da štitimo evropske vrijednosti, a sloboda medija je jedna od ključnih evropskih vrijednosti i ne samo EU nego cijelog demokratskog svijeta“, kazao je Marković.
Kako je dodao, sa Merkel je danas posebno razgovarao o pitanju slobode medija i rekao joj je da je spreman da unutar Crne Gore počne dijalog prije svega sa medijima kako bi izgradili ambijent da sloboda novinara da piše i bavi se istraživačkim novinarstvom bude neprikosnovena.
„U odnosu na konkretan slučaj rekao sam da je to najveća šteta za našu zemlju, koja je za Crna Gora išla brže od svjetlosti. I rekao sam da ćemo uraditi sve da pronađemo i izvršioca i nalogodavca“, kazao je Marković i dodao da je ovo veliki i težak trenutak za Lakić, ali i državu i njene demokratske institucije.
Pozvao je medije da zajedno rade na rješavanju ove situacije.
Sa Merkel je razgovarao i o naporima da se riješi pitanje granice sa Kosovom, kao i slabostima „kako ih ona vidi“, da se radi na jačanju vladavine prava, kvalitetnoj i efikasnijoj borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Prema njegovim riječima, ako ne posustane, Crna Gora ima sposobnost da do 2025. godine okonča pregovarački proces i započne formalizaciju članstva EU.
On je najavio da će Crna Gora posljednju pregovaračku poziciju predati u srijedu.
„Tačno je da sad nijesmo spremni za članstvo, ali iskoristićemo priliku kako odgovara našim državnim i interesima građana. Komesar (Johanes) Han je rekao istinu – niko od država regiona sada nije zreo za članstvo u EU, ali je Crna Gora najbliža, što je i (Antonio) Tajani rekao direktno u svom izlaganju da će Crna Gora ući u EU 2025. Godine što je u skladu sa mojim očekivanjem i opredjeljenjem Vlade da ove pregovore okončamo u narednih četiri do pet godina“, kazao je Marković.
Marković je kazao i da zna ime novog pregovarača za vođenje pregovora o pristupanju Crne Gore EU, ali da zbog procedura ne može otkriti o kome se radi.
Komesar za proširenje i susjedsku politiku, Johanes Han je na samitu kazao da nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za Evropsku uniju, a nakon toga je predsjednik Evropskog parlamenta Antonio Tajani kazao je da je moguće postići dogovor o pristupanju Crne Gore i Srbije EU do 2025. godine.
Prema riječima Markovića, Crna Gora ima razloga za zadovoljstvo što je jadransko-jonska cesta ušla u agendu evropskih transatlantskih koridora.
Tusk: Nismo se pravili da nema problema na zapadnom Balkanu
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk rekao je EU je najpouzdaniji partner Zapadnog Balkana i da agenda povezanosti, koja je bila jedna od glavnih tema samita, nije zamjena za proširenje.
"To je način da se iskoristi vrijeme između danas i sjutra efikasnije nego do sada kako naši građani i poslovni ljudi ne bi čekali na koristi od evropskih integracija", rekao je Tusk na konferenciji za novinare na kraju samita Evropska unija-Zapadni Balkan u Sofiji.
On je rekao da nema plana B ni alternative za Zapadni Balkan koji je integralni dio Evrope.
„Na ovom sastanku nije bilo skrivenih poruka, nismo se pravili da nema problema na zapadnom Balkanu ili u Uniji, ali smo potvrdili evropsku perspektivu i odbili da pominjemo rokove. Nećemo kvariti uspješan samit pričom da postoje brze trake za EU, svima je perspektiva otvorena i sve zavisi od zemalja članica“, kazao je Tusk.
Naredni samit će biti održan u Hrvatskoj i to, kako je dodao, pokazuje da je Zapadni Balkan prioritet za EU.
Predsjednik Evropske komisije Žan Kold Junker je za još bržu povezanost i digitalne veze sa Zapadnim Balkanom, ističući još jednom važnost vladavne prava, borbe protiv korpucije i slobode izražavanja
On je potvrdio da će EU brzo početi da preduzme mjere kako bi zaštitila svoje kompanije u Iranu iz američkih sankcija.
On je rekao da je EU, ako dobije trajno izuzeće od američkih taksi na uvoz aluminijuma i čelika, spremna da počne da razgovara sa SAD kako da unaprijede trgovinske odnose.
Bugarski premijer Bojko Borisov računa na podršku EU razvoju Zapadnog Balkana i nakon završetka bugarskog predsjedavanja.
Premijer Španije Marijano Rahoj nije se jutros pojavio na samitu Evropska unija - zapadni Balkan. Protestujući zbog prisustva Kosova, koje zvanični Madrid, ali i još četiri države EU, ne priznaju kao nezavisnu državu on je sinoć napustio Sofiju.
Bonus video:
