Potpredsjednik Vlade Srbije i ministar trgovine, turizma i telekomunikacija Rasim Ljajić kazao je da se Bošnjaci i Srbi iz Crne Gore ne mogu miriti deklaracijom, jer nijesu ni posvađani, navodeći da ih ne može miriti bivši sandžački muftija Muamer Zukorlić “koji je zavadio i dva oka u glavi”.
Ljajić je juče razgovarao sa premijerom Duškom Markovićem, a posjetio je i redakciju “Vijesti”.
- Predstavnici Srba i Bošnjaka u Crnoj Gori najavili su pripremu deklaracije o pomirenju u čije je pisanje, prema navodima medija, uključen i bivši sandžački muftija Muamer Zukorlić. Kakav je Vaš stav o deklaraciji?
Čitava priča postavljena je na potpuno pogrešnim osnovama. Jednom deklaracijom ne mogu se miriti narodi, niti su narodi posvađani. Možete praviti deklaraciju između političkih stranaka, to niko ne spori, ali to nema veze jedno sa drugim. Dodatni problem je to što je akter koji je odabran da u tome učestvuje potpuno pogrešan.
- Zbog čega to mislite?
Zukorlić je učestvovao na izborima u Crnoj Gori i pobjedili su ga nevažeći listići. Njegova stranka i on dobili su manje glasova nego što je bilo nevažećih listića na parlamentarnim izborima u Crnoj Gori. Pitanje njegovog legitimiteta je više nego sporno. Čovjek koji ima tako malo uticaja odabran je da učestvuje u stvaranju jedne deklaracije koja ima abiciju da miri dva naroda. Sporno je i to što je odabran čovjek koji je zavadio i dva oka u glavi.
Čovjek koji je u Novom Pazaru i Sanždaku zavadio svakog živog, najizolovaniji čovjek koji ni sa kim ne govori, nema ni najminimalniju moguću komunikaciju odabran je da miri Srbe i Bošnjake, a prije toga je zavadio sve Bošnjake koje je mogao da zavadi. Od toga neće biti ništa, osim što će koristiti Zukorliću za neki kratkoročni marketing.
- Kako gledate na zahtijeve dijela bošnjačke javnosti o formiranju prekogranične regije Sandžak?
Mislim da je ta stvar odavno završena. Devedestih godina je bilo logično da se regionalna i nacionalna pitanja otvaraju na način na koji je eksalirala kriza u bivšoj Jugoslaviji. I tada je bilo jasno da su to nerealni politički zahtjevi, posebno zbog činjenice što je Sandžak u teritorijalnom smislu pripadao Crnoj Gori, a drugi dio Sandžaka Srbiji. Nakon osamostaljivanja Crne Gore ta priča je apsolutno stavljena ad akta a takvi zahtjevi su bespredmetni i štetni za same Bošnjake.
- Premijeri Crne Gore i Srbije nedavno su ocijenili da su odnosi između dvije države najbolji u posljednjh 20 godina. Da li su zaista najbolji?
Ako uporedimo te odnose sa odnosima sa drugim državama, čak i međusobne odnose drugih država u regionu, odnosi Srbije i Crne Gore djeluju kao odnosi praktično bez otvorenih pitanja, iako postoje dvije - tri stvari oko kojih postoji različito gledanje. Bolji su nego što su bili prije 15 ili 20 godina, jer je u tom periodu postojala velika razlika, prije svega oko državno-pravnog statusa Crne Gore. Sada ne postoji ta vrsta problema.
Crna Gora je samostalna, nezavisna država. Na Srbiji je da to poštuje. Tu treba da se stavi tačka, i da se grade najbolji odnosi sa zemljom sa kojom imamo tradicionalno prijateljstvo, istorijske odnose...
- Na koje stvari Srbija i Crna Gora različito gledaju?
To je pitanje dvojnog državljanstva, pitanje odnosa prema Kosovu. To su, čini mi se, jedina dva veća preostala otvorena pitanja u odnosima između dvije države
- Da li postoji prostor za unapređenje saradnje?
Mislim da postoji prostor za unapređenje, prije svega ekonomske saradnje, a politički odnosi će se razvijati u skladu sa tradicionalnim prijateljstvom između dvije zemlje. Naš cilj je da obim ekonomske razmjene dostigne milijardu, koliko je iznosio 2008. godine u pretkrizno vrijeme.
- Koliki je sada obim ekonomske razmjena?
On je danas nekih 710 miliona eura. To je tri puta više nego što Srbija ima obim robne razmjena sa SAD. To je više nego što Srbija ima zajedno sa Slovačkom i Češkom ili Bugarskom i Turskom, kada govorimo o našem izvozu.
O Njegošu da pričaju samo stručnjaci
- Smatrate li Vi da su Petar Petrović Njegoš i njegova djela, prvenstveno “Gorski vijenac”, genocidni?
Ako hoćete da u jednom književnom dijelu nađete nešto što tražite, onda možete da nađete. Po toj logici mogli bi i Šekspira da optužite da je antisemit, ali naravno da on to nije. Pitanje je šta u svemu tome tražite. Ne bih ulazio toliko duboko, jer to je stvar koja može da bude vrlo osjetljiva. To je pitanje u koje ne bi smio da ulazi niko ko ne razumije dovoljno šta znači književno dijelo.
Iluzija o znanju je gora od samog neznanja. Treba se kloniti stvari koje dovoljno ne poznajete.
Srbija zainteresovana da se “državni udar” istraži do kraja
- Više od 20 srpskih državljana osumnjičeno je za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori. Kako to komentarišete?
Istraga treba da se dovede do kraja, bez ikakve politizacije. Na nama nije da se miješamo u tok te istrage. Mislim da Srbija treba da sarađuje u onoj mjeri u kojoj dvije države sarađuju u okviru međunarodno - pravne pomoći. Mi smo zainteresovani da istraga dobije konačni epilog bez uplitanja politike sa strane ili u samoj Crnoj Gori.
- Zbog čega je premijer Srbije Aleksandar Vučić dan nakon hapšenja kazao da nema nikakve podatke o tome, da bi kasnije izjavio da srpske službe imaju nepobitne dokaze o tom događaju?
Koliko znam, sve što su službe imale su proslijedile nadležnim organima Crne Gore. To je jedan primjer dobre saradnje.
- Ako je saradnja dviju država toliko dobra, zbog čega je Viši sud u Beogradu odbio da izruči Nemanju Ristića, jednog od osumnjičenih?
Ali je krajem januara, Viši sud u Kragujevcu donio odluku za izručenje Predraga Bogićevića, drugog optuženog u tom predmetu. Ne mogu da komentarišem sudske odluke. Ni jednu, ni drugu. Jeste nelogično da se u istom predmetu donesu različite odluke, ali to je odluka nezavisnog sudskog organa i mislim da bi svako političko komentarisanje tih odluka ili komentarisanje sa političke strane, bilo pogrešno i kontraproduktivno.
Galerija
Bonus video:
