Generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg kazao je da je zapadni Balkan od ključnog strateškog interesa i za Evropsku uniju i za NATO.
"Vidjeli smo napredak Skoplja na putu da postane 30 članica NATO. Sada je na vlastima u Skoplju da primijene sporazum o imenu. Kada to bude okončano, moći ćemo da potpišemo protokol o pristupanju," kazao je generalni sekretar na konferenciji za novinare uoči sjutrašnjeg sastanka ministar vanjskih poslova 29 zemalja članica.
"Čim potpišemo protokol o pristupanju sa Skopljem, vlada će početi da učestvuje na našim ministarstkim sastancima. Onda moramo imati ratifikaciju svih saveznica prije punopravnog članstva. Zaista se nadam da će Skoplje i grrađani iskoristiti ovu istorijsku priliku da se pridruže NATO a mi smo spremni da je dočekamo kao 30. članicu".
Stoltenberg, međutim, nije želio da komentariše to što je bivši premijer Nikola Gruevski pobjegao iz Makedonije i našao utočište u Mađarskoj.
"Nije na meni to da komentarišem. Mislim da je to problem o kojem treba da se postavi Skoplju i Budimpešti a ne NATO," kazao je on na konferenciji u Bruselu.
On je najavio sastanak o zapadnom Balkanu, na kojem će uečstvovati i šefica evropske diplomatije Federika Mogerini.
Tema sastanka biće i Srbija i Kosovo.
"Prije svega važno je istaći koliko NATO snažno podržava dijalog između Beograda i Prištine. To je jedini način da se riješi ovo pitanje. Pozdravljamo napore Evropske unije i visoke predstavnice Federike Mogerini. Nedavno sam posjetio Beograd i jedna od mojih glavnih poruka tamo bila je o vežnosti dijaloga Beograda i Prištine. Drugo, važno je da se svi akteri suzdrže od provokativnih akcija i retorike, da pokušaju da smanje tenzije i da pokušaju da postignu napredak," kazao je on, dodajući da će NATO nastaviti da bude prisutan na Kosovu preko misije KFOR.
Kada je u pitanju potencijalno prilagođavanje granica, Stoltenberg je kazao da "samo ću reći da podržavamo dijalog i da ćemo doći do rješenja koje prihvatljivo i za Beograd i za Prištinu".
On je najavio da će jedna od tema na sastanku sa Mogerini biti i članstvo BiH.
"Raspravljaćemo o preduzimanju narednih koraka u razvijanju NATO odnosa sa Bosnom i Hercegovinom. Očekujem da ministri podrže spremnost NATO da prihvati prvi Godišnji nacionalni program Bosne. To je važan mehanizam koji može pomoći zemlji da implementira političke, ekonomske i odbrambene reforme. Sada je na BiH da odluči da li će prihvatiti takvu ponudu", kazao je Stoltenberg.
On je na konferenciji kazao i da je rusko ponašanje destabilizujuće.
"Raspravljaćemo o Sporazumu o nuklearnim snagama srednjeg dometa (INF). Ovaj sporazum je eliminisao jednu cijelu kategoriju naoružanja. Alije ugrožen od strane Rusije. Rusija je razvila, proizvela i razmjestila novu raketu. Ona je mobilna i teškoe je detektovati. Ima nuklearnu sposobnost. I onda bi mogla dosegnuti do evropskih gradova, uz malo ili nikoliko vrijeme upozorenja," kazao je prvi čovjek Alijanse, napominjući da SAD, s druge strane, u potpunosti poštuju isti sporazum i da nema američkih raketa u Evropi. "Ali ima novih ruskih ratketa. Rusija mora odmah preduzeti korake kako bi garantovala puno poštovanje sa INF sporazumom, na transparentan i provjerljiv način".
Generalni sekretar je dodao da se NATO snažno zalaže za kontrolu naoružanja.
Pozvao je Rusiju da pusti ukrajinske brodove i posadu koji su zaplijenili u Azovskom moru krajem novembra.
Dvodnevni sastanak šefova diplomatije 29 zemalja članica počinje sjutra u Briselu.
Crnu Goru na ovom sastanku predstavlja ministar Srđan Darmanović.
Susret će biti okončan sastankom o Avganistanu, na kojem će učestvovati zemlje koje su dio misije "Odlučna podrška".
Crna Gora godinama učestvuje u ovoj misiji.
"Izazov u Avganustanu je veliki. Ali moramo nastaviti da se staramo da zemlja nikada više ne postane sigurno utočište za međunarodne teroriste. U posljednjih nekoliko mjeseci, pojačali smo našu podršku - sa više snaga i više sredstava, zato što su troškovi npuštanja veći od troškova ostajanja", kazao je Stoltenberg, dodavši da to pomažemo Avganistanu "pomažemo i sebi samima".
"Moramo spriječiti da Avganitan još jednom postane plaforma za planiranje, organizovanje i izvođenje terorističkih napada protiv naših zemalja. On ne može postati ponovo sigurno utočište za međunarodni terorizam. Visoki su troškovi ostanka, kako finansijski tako i ljudski. Ali moramo uporediti troškove ostajanja sa troškovima napuštanja. U slučaju da NATO i saveznice napuste Avganistan, moramo biti spremni na veliki rizik da će se Talibani vratiti i da će različite terorističke organizacije uzeti maha i uspostaviti snažna uporišta u Avganistanu," kazao je on, navodeći kao primjer Al Kaidu i ISIS.
Bonus video:
