Proces proširenja, kao jedna od najboljih politika EU, se nastavlja bez obzira na pandemiju koronavirusa, rekao je amabasador Hrvatske u Podgorici Veselko Grubišić. On je u intervjuu “Vijestima” poručio da će Crna Gora postati članica EU, a od nje zavisi kada.
Grubišić je na pitanje da li će pandemija usporiti proces proširenja EU, odgovorio da se nada da će biti obrnuto.
“Mi se nadamo da će biti upravo obrnuto. Lavovski smo se borili za izgradnju konsenzusa kako bi Sjeverna Makedonija i Albanija bile pozvane na otvaranje pristupnih pregovora upravo u jeku ove krize. Dakle, kriza nas nije obeshrabrila. Vidite da nismo izgubili entuzijazam i čekali bolje dane. Dakle, proces proširenja, kao jedna od najboljih politika EU se nastavlja. Vjerujemo u određene pomake i za ostale države u našem susjedstvu. Mi dajemo sve od sebe, a vjerujte mi i mnoge druge članice. Dobra je činjenica što nakon Hrvatske Savjetom EU predsjedava Njemačka”, rekao je Grubišić.
Koje su Vaše preporuke Crnoj Gori u pravcu nastavka procesa EU integracija?
Mislim da Crna Gora ima dovoljno pametnih glava te ako ih sve stavi zajedno uspjeh ne može izostati. Hrvatska, kao i mnoge druge članice, u tome će vam pomagati. Podrška članstvu u EU u Crnoj Gori je i dalje vrlo visoka. To usmjerava na činjenicu da, barem na tom putu, možete stvoriti minimalan konsenzus i zajednički djelovati. S obzirom na to da sam kao diplomata služio četiri godine u Briselu na samom početku našeg približavanja NATO-u i EU, a kasnije obavljao i visoke dužnosti u Hrvatskoj, mogu reći da smo mi članstvo u NATO-u i EU shvatili kao imperativ i da nije bilo opravdanog zahtjeva članica EU i Evropske komisije koji nismo bili spremni sprovesti.
Neke reforme koje smo tada propustili učiniti dočekale su nas kasnije. Hrvatska je bila sama u tom procesu i mislim da smo baš tim snažnim reformama privolili države članice da nas prime u članstvo. Crna Gora će postati članica EU, od vas zavisi kada. Naša je želja da to bude čim prije. Iskoristite poziv i želju nove Evropske komisije koja glasi: „Željeli bismo da barem jedna država zapadnog Balkana dovrši pristupne pregovore tijekom našem mandata“. Ako je samo jedna, pa zašto to ne bi bila Crna Gora kad je ionako najdalje otišla u pregovaračkom procesu. Međutim, upravo korišćenje izraza „barem jedna“ ne ograničava na samo jednu.
Čini se da Hrvatska predsjedava EU u najtežem trenutku od nastanka EU. Vjerujete li da će se članice uspješno izboriti sa virusom i krizom kao posljedicom pandemije?
Hrvatsko predsjedavanje Savjeta EU krenulo je izuzetno lijepo i u sadržajnom i u promotivnom smislu. Međutim, moramo se snalaziti i u kriznim situacijama. Mnogi planirani susreti sada nisu fizičke prirode nego se odvijaju putem video konferencija. Znamo da ćemo uveliko ispuniti program našeg predsjedavanja. Vjerujete mi da ulažemo maksimalne napore, „boksamo“ iznad kategorije. Nema nikakve dileme da će se članice uspješno izboriti i s ovom krizom i možda još pripravnije znati dočekati izazove u budućnosti. Mjere koje su ministri finansija EU upravo dogovorili su jako snažne i iznimno opsežne.
Kako ste organizovali rad u Ambasadi u uslovima pandemije?
Ova pandemija usmjerila nas je na drugačije razmišljanje i djelovanje. U Ambasadi smo formirali dva tima i dok jedan radi u prostorijama Ambasade, drugi radi od kuće. Timovi se sedmično smjenjuju, a u međuvremenu prostori Amabasade se propisno dezinfikuju. Na poslu držimo distancu od najmanje dva metara i u istom uredu smije raditi samo jedna osoba.
Što se tiče konzularnih usluga, takođe smo ih smanjili na najnužnije. Srećom sada svi imamo prenosne računare (laptopove) i mobilne telefone pa možemo puno toga obaviti od kuće. Posebno vodimo računa o higijeni, pranju ruku, pa i nošenju maski po potrebi.
Da li ste vi u Crnoj Gori ili ste se vratili u Hrvatsku?
Naravno da sam u Podgorici. U kriznim situacijama, osim kada se predviđaju neposredne opasnosti po život diplomata, uobičajeno je, da ambasador i barem dio osoblja boravi u državi primateljici. Hrvatska je jedina članica EU koja se kopneno graniči s Crnom Gorom pa je velik broj povrataka državljana članica EU išao preko Hrvatske. Tu smo pomagali povratak hrvatskih državljana i mnogih drugih. Na primjer u jednom danu smo pomogli organizovati tranzit pet autobusa državljana Belgije do aerodroma u Zagrebu i onda letom do Brisela. Naravno to se nije odnosilo samo na državljane članica EU nego i druge koji su putovali preko Hrvatske.
Ovdje bih pomenuo izuzetnu saradnju s vlastima Crne Gore. Vaše Ministarstvo vanjskih poslova, vaš MUP, Uprava policije, granična policija činili su i čine nadljudske napore da u ovim okolnostima osmisle načine i pomognu repatrijaciju. Budite sigurni da je ovo uočeno i biće zapamćeno u svim članicama EU i EU institucijama u Briselu. Dopustite mi da kao predstavnik države koja trenutno predsjedava Savjetom EU zahvalim svim osobama iz Crne Gore koji su u ovoj krizi pokazali najboljeg sebe, čime su pronijeli pozitivnu sliku o svojoj državi širom svijeta.
Kako su reagovale institucije u Hrvatskoj u cilju zaštite od pandemije i koja iskustva Crna Gora može da primijeni?
Po pitanju pandemije, institucije u Hrvatskoj reagovale su na vrijeme, odgovorno i ono najvažnije - efikasno. Vlada, Sabor, zdravstvo, MUP, civilna zaštita, hrvatska vojska, obrazovni sistem, diplomatija, ekonomija, mediji, ma baš svi su se iskazali. Odnos novog predsjednika Republike s Vladom je vrlo konstruktivan. Krizni štab svojim djelovanjem i verbalnom komunikacijom uliva povjerenje i učvršćuje kolektivno samopouzdanje našim građanima. Djelujemo kao ozbiljno društvo koje se vrlo efiksano suočava sa krizom. Nažalost, stanovnike Zagreba snašao je i razoran potres pa se u ovoj nevolji moramo nositi i s tim. Posljedice ovog potresa saniraće se možda i godinama. No kriza je i prilika da iskažemo najboljeg sebe. Pripreme za borbu s pandemijom počele su već u januaru i zasada se jako dobro držimo, vjerujem da ćemo nastaviti u tom trendu.
Kako su, prema Vašem mišljenju, reagovale crnogorske institucije na pojavu pandemije?
Mišljenja sam da su crnogorske institucije reagovale vrlo kvalitetno. Uveli ste ozbiljne mjere i prije registracije prvog slučaja kovida-19 u Crnoj Gori. Učinili ste sve da držite pod kontrolom broj zaraženih kako bi vaš zdravstveni sistem mogao izdržati. Vidite i sami da se jako dobro držite. Samo desetak dana nakon što je Hrvatska uvela onlajn i televizijsku nastavu, Crna Gora je učinila isto. Ni u jednom trenutku nije falilo osnovnih životnih namirnica. Police u dućanima su pune. Nažalost problem nedostatka zaštitnih sredstava i maski bio je prisutan u svim državama svijeta. To niko nije mogao predvidjeti. Diplomatska zajednica jako je zadovoljna djelovanjem svih vaših institucija u ovoj krizi, mislim da su mnogi impresionirani da uspijevate tako snažno i efikasno djelovati. Isto tako, znam da postoje kontakti s hrvatskim institucijama i da se u tom smislu razmjenjuju mišljenja.
Hrvatska je već donijela paket ekonomskih mjera, s obzirom na to da je virus izazvao i ekonomsku krizu. Koje bi ekonomske mjere trebalo da preduzme Vlada Crne Gore kako bi zaštitila preduzeća i radna mjesta?
Ponosan sam na opseg i kvalitet cijelog spektra mjera koje je Vlada Republike Hrvatske preduzela i namjerava preduzeti. Praktično su obuhvatili sve segmente hrvatskog društva i čini mi se da smo preduzeli možda najopsežnije mjere od svih članica EU. Vjerovatno nas je iskustvo od prije desetak godina naučilo da moramo brže i kvalitetnije reagovati. Čini mi se da sada imamo i snažnije institucije, jače stručne i političke kapacitete, a osim toga sada smo članica EU, što će nam sigurno olakšati izlazak iz krize. Dok su nove članice EU, koje su ušle tokom velikog paketa proširenja, tada povlačile u prosjeku oko 3 odsto vlastitog BDP-a iz EU fondova, mi smo tada iz pretpristupnih fondova mogli povući samo oko 0,3 odsto našeg BDP, pa su se one puno brže oporavile od nas nakon recesije koja je počela 2008. godine.
Mislim da su ekonomske mjere koje je prikazao predsjednik Vlade Marković dosta opsežene i da će pomoći oporavku vaše ekonomije. Vidi se da vaša Vlada vodi računa o svim slojevima društva i o poduzećima kako bi uslijedio čim brži oporavak. Vidim i najave razgovora o novim mjerama. Nažalost, teško je pokriti sve jer se mora voditi računa o stabilnosti finansijskog sistema. Siguran sam da su proučili i sve mjere koje je Hrvatska uvela.
Da li će visoka zaduženost Crne Gore uticati na to da će Vlada na međunarodnom tržištu teško naći novac za tekuće obaveze?
Zaduženost je činjenica s kojom se države moraju nositi. Ova pandemija će proći. Možda će se neki projekti odgoditi. Bilo bi dobro da i Hrvatska i Crna Gora uhvate barem dio ovogodišnje turističke sezone, barem od početaka avgusta što bi značajno olakšalo našim vladama. U Hrvatskom Zagorju postoji jedna poslovica koja kaže: „Nigdar nije bilo da nekak nije bilo“. Dakle, vjerovatno ćete imati manji uvoz, mnoge rashodovne uštede na planiranom, a povećane na neplaniranom, možda ćete podstaći i domaću proizvodnju, posebno hrane, a novaca će uvijek biti po određenim uslovima. Puno toga zavisi koliko će dugo trajati ova kriza, zapravo to je osnovno ekonomsko pitanje i ne samo za Crnu Goru.
Nije nužno da će nakon ove krize posuđivanje novca biti znatno skuplje. Reći ću vam nešto na primjeru Irske gdje sam služio kao hrvatski ambasador tokom posljednje finansijske krize. Takozvani „keltski tigar“ se može podijeliti u dva perioda. Prvi je period zdravog ekonomskog rasta od 1992. do 1999. godine kada je prosječna kamata na kredite bila oko 7 odsto. Drugi period je bio od 2000. do 2007. kada je kamata na kredite bila 0 odsto ili čak negativna, pa je to dovelo do „nekretninskog balona“, ogromnog rasta plata, ali i prekomjernog zaduživanja i konačno kraha irskog finansijskog sistema. Mnogi su za kupovinu kuće u prestižnijem kvartu znali da pozajme i po nekoliko miliona eura. Evo, hvala Bogu Irska se ponovno opravila. Ako je posuđeni novac investiran u proizvodne kapacitete, infrastrukturu ili turističke kapacitete on će se kad tad isplatiti bez obzira na kamate. Isto tako valja pomenuti kako vam mnoge kompanije i pojedinci iz zemlje i inostranstva pomažu finansijski u borbi protiv koronavirusa.
Iako uvijek nastupam s optimizmom dužnost mi je reći da ćemo se u svakom slučaju, u ekonomskom smislu, svi zajedno možda suočiti s novom posve drugačijom realnošću.
EU već poslala pomoć Crnoj Gori, na tome neće stati
Da li se može očekivati dodatna pomoć EU Crnoj Gori?
EU je već poslala Crnoj Gori pomoć od nekoliko miliona eura, te će 50 miliona iz IPA fondova biti na raspolaganju Crnoj Gori za oporavak. Uvjeren sam da EU neće stati na tome. Konačno od sljedeće godine EU će imati novu finansijsku omotnicu u kojoj će biti i značajan iznos i za države kandidate. Taj iznos će biti veći od dosadašnjeg. Kriza često puta može biti lekcija i put za pronalaženje boljih rješenja.
Hrvatska preduzeća u Crnoj Gori dijele sudbinu crnogorskih
U Crnoj Gori djeluju i neke važne hrvatske kompanije. Kako se oni snalaze u ovoj situaciji?
S ponosom ističem investicije iz Hrvatske u Crnu Goru i djelovanje mnogih hrvatskih preduzeća. Što se poslovanja tiče tu dijele sudbinu s ostalim crnogorskim preduzećima, sve su one sada ujedno i crnogorske kompanije. Drago mi je što su se sve redom uključile u borbu protiv koronavirusa. Vidio sam na samom početku da su Erste banka i Crnogorski telekom odmah pripomogle s velikim iznosima, kao i Hipotekarna banka koja i danas, iako je promijenila vlasnike, još ima odlične veze s Hrvatskom.
Dopustite mi pomenuti i još neke hrvatske kompanije. INA Crna Gora, koja je uz kvalitetu goriva pokazala i ljudske kvalitete i Crnoj Gori odmah donirala 10.000 eura, dok je kompanija Ataco, zajedno s partnerom Atlantic Grupom, donirala čak 50.000 eura. Sada ću s još većim zadovoljstvom piti Cedevitu i Coctu. Bilo mi je drago vidjeti kako je među prvima Mercator (Idea) dao veliku donaciju, da ne govorim koliko hrane daruju. Da su normalne okolnosti, naš Ledo Montenegro bi u ovo vrijeme već počeo prodavati sladolede, ali nažalost to sada nije moguće. Međutim, u ovom momentu ne samo da su donirali 10.000 eura za borbu protiv koronavirusa, nego su odvezli i tonu povrća najviše kvalitete Kliničkom centru u Podgorici, a da ne spomenem koliko daruju socijalno ugroženim, narodnim kuhinjama i pojedincima. Vina Kutjevo su donirala stotinu paketa gradu Podgorici, sad mi je “graševina” još draže piće. Podravka nema svoja samostalna prodajna mjesta pa oni učestvuju u donacijama prodajnih lanaca koji od njih kupuju robu. Isto tako i druge hrvatske kompanije učestvuju u donacijama sa svojim crnogorskim partnerima i ja poštujem činjenicu da neke žele ostati anonimne. Pozivam ih sve da nastave pomagati, svjestan da im je teško poslovati u ovim okolnostima.
Bonus video:
