Da li je Vlada zaista izrazila spremnost da privremeno obustavi primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti do odluke Ustavnog suda ili je došlo do šuma u komunikaciji na sastanku premijera Duška Markovića i evropskog komesara za proširenje Olivera Varheljija, ostaće zasada nejasno.
Informacija da je Marković Varheljiju kazao da je Vlada spremna za taj potez je prvo prenijeta na sastanku komesara sa crnogorskom opozicijom, a potom ponovljena i na sastanku sa Mitropolijom crnogorsko-primorskom, što je „Vijestima“ nezvanično prvo potvrdilo više učesnika tih sastanaka.
Marković je nakon objave te informacije „Vijestima“ rekao da nema suspenzije Zakona, „već razgovor o svim pitanjima“, pa i o mogućnosti MCP da pokrene ocjenu ustavnosti zakona. „Sljedeće nedjelje će biti ponuđeni i termini za početak razgovora“, kazao je Marković.
Da su kontradiktorne informacije stvorile konfuziju govori i da je dio prorežimskih medija objavio istovjetnu informaciju kao i „Vijesti“ pozivajući se na svoje izvore, a da je dio tu informaciju proglasio lažnom viješću. Potom se Demokratski front i zvanično oglasio i potvrdio da su informacije „Vijesti“ bile tačne, a isto je potvrdio i lider URA Dritan Abazović.
Pominjao se na tim sastancima i sud u Strazburu, ali bi Evropski sud za ljudska prava bio adresa za pritužbu tek nakon eventualnog osporavanja zakona pred Ustavnim sudom. U tom slučaju bi Vlada rok od pola godine za podzakonska akta prolongirala i on bi se računao od odluke Ustavnog suda, a ne kao sada od dana stupanja zakona na snagu (8.januara ove godine). Vlada bi u tom dijelu mogla da utiče na izmjene važećeg zakona, time što bi predložila parlamentu predlog izmjena propisa.
Iz Vlade je zvanično saopšteno da je Marković sve što je imao da kaže o Zakonu rekao na konferenciji za štampu.
Za Evropsku uniju je povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, validno samo ono što je evropski komesar Oliver Varhelji rekao na konferenciji za novinare, kazali su iz Brisela agenciji Mina, odgovarajući na pitanje da li je Varhelji na sastanku sa opozicijom rekao da mu je Marković saopštio da je Vlada spremna da privremeno odloži primjenu Zakona o slobodi vjeroispovijesti. Komentara o konkretnoj informaciji nije bilo, kao ni demantija.
Ono gdje nema nikakvih dilema je da su se predstavnici Evropske komisije, Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske složili da se do rješenja o primjeni Zakona o slobodi vjeroispovijesti mora doći što prije i dijalogom, čiji će ishod biti prihvatljiv za obije strane u Crnoj Gori.
Komesar je juče boravio u Podgorici, gdje je razgovarao sa predstavnicima vlasti, opozicije i Mitropolije. On je na pres konferenciji nakon razgovora sa premijerom rekao da je sporni zakon problem koji treba što prije da se riješi: “Svijet vas posmatra, ovo je važno pitanje i zainteresovani smo za dijalog. Ohrabrujem sve na dijalog i iznalaženje rješenja koje bi bilo prihvatljivo svima i tu smo ako možemo da vam pomognemo, ali mislim da je prioritet da se riješi ovo pitanje”.
Marković je kazao da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti donijet u skladu sa preporukama Venecijanske komisije, najboljim međunarodnim standardima i praksom.
“Upoznao sam komesara sa inicijativom Vlade i mojim pismom MPC da zajednički sagledamo najbolja rješenja za implementaciju Zakona i potpisivanje temeljnog ugovora koji je uvijek poželjan model za postizanje ciljeva u odnosima države sa crkvom. Na taj način, još jednom demonstriramo demokratske kapacitete da kroz dijalog i razgovor rješavamo sva pitanja i dileme, i time jačamo odnose međusobnog povjerenja i poštovanja”, kazao je Marković.
Primjena propisa formalno je počela prošlog mjeseca, ali državni organi, prije svega uprave za imovinu i nekretnine, imaju rok do godinu da popišu crkvenu imovinu i obavijeste vjersku zajednicu o tome.
Takođe, podzakonska akta koja su potrebna za sprovođenje zakona donose se u roku od šest mjeseci od početka važenja propisa.
Predsjednik Građanskog pokreta URA Dritan Abazović potvrdio je “Vijestima” da je komesar pomenuo moguću suspenziju Zakona do ocjene njegove ustavnosti. “Neka građani sami procijene. Ja lično više vjerujem komesaru koga sam juče vidio prvi put nego Vladi i Dušku Markoviću koga svi dobro poznajemo”, rekao je Abazović “Vijestima”.
Jedan od lidera DF-a Nebojša Medojević zvanično je u saopštenju naveo da im je Varhelji prenio spremnost premijera da odloži primjenu zakona do stava Ustavnog suda.
“Predstavnici DF-a su jasno istakli da to za nas nije dovoljno i da mi stojimo iza stava crkve da je uslov svih uslova za mirno rješenje krize povlačenje zakona”, naveo je Medojević. Varhelji se sastao i sa mitropolitom crnogorsko-primorskim Amfilohijem.
“Razgovor je završen u obostranoj nadi da će saradnja biti nastavljena a rješenje postignuto, jer trenutna situacija, kako je zaključeno, narušava imidž Crne Gore u Evropi, kao i sliku njene demokratije”, saopšteno je iz MCP. Iz Mitropolije nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” da li su odbili mogućnost da se prekinu litije do odlaganja primjene zakona.
Nezvanično je rečeno da bi MCP imala negativan stav prema eventualnom takvom predlogu iz pravno-načelnog razloga jer smatraju da Vlada nema ovlašćenje odlaganja primjene već usvojenog zakona.
I predsjednik države Milo Đukanović razgovarao je sa komesarom, a na sastanku kome je prisustvovao i šef delegacije EU u Crnoj Gori Aivo Orav, ukazano je na “značaj dijaloga za rješavanje svih pitanja, kao uslova za evropski put i punu stabilnost”.
“U pogledu aktuelne situacije u vezi sa nedavno usvojenim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom položaju vjerskih zajednica, EU i EK nisu tu da bi dale smjernice kako država da reguliše pitanja vjerskih sloboda, poruka je komesara Varheljija, uz savjet da se do rješenja pokuša doći kroz dijalog na način koji će biti prihvatljiv objema stranama”, saopšteno je iz Đukanovićevog kabineta.
Varhelji je na zajedničkoj pres konferenciji sa Markovićem poručio da je Zakon o slobodi vjeroispovijesti važno pitanje za sve i pozvao na dijalog, kako bi se došlo do rješenja koje bi svima bilo prihvatljivo: “Nije na Komisiji da o tome govori, već je na svakoj zemlji da osmisli svoj sopstveni sistem u tom dijelu. Jedini savjet koji ću vam dati je da vas svijet posmatra, da je ovo važno pitanje za sve i da smo zainteresovani za dijalog”, istakao je Varhelji.
Varhelji je dao i intervju televiziji Vijesti gdje je rekao da je vidio da se ovo pitanje uz dobru volje može riješiti i poručio da se mora riješiti.
Opozicija očekuje aktivniju ulogu EU u rješavanju krize
Predstavnici opozicionih partija su na zajedničkom sastanku sa komesarom obavijestili zvaničnika EK o problemima sa kojima se suočavaju. Predstavnici DF-a govorili su o progonu vlasti i presudama protiv njih, pitajući Varheljija da li ima takvih primjena u EU, a većina je govorila o lošim izbornim uslovima.
Predsjednik Demokrata Aleksa Bečić očekuju aktivnu podršku i pomoć EU na putu razrješenja duboke krize u kojoj se zemlja nalazi. U izjavi medijima on je poručio da se prvo mora riješiti problem u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti.
Abazović je komesaru predložio konkretne mjere za izlazak iz krize u kojoj se Crna Gora nalazi, a to su početak dijaloga koji će voditi EU.
Predsjednica SDP-a Draginja Vuksanović Stanković je tokom susreta kazala da je mnogo dokaza koji govore o usporavanju demokratskih procesa u regionu i Crnoj Gori i da se taj trend mora zaustaviti.
Nezavisni poslanik Neđeljko Rudović rekao je da bi se pokušalo naći rješenje za trenutnu situaciju, neophodna je pomoć međunarodne zajednice.
Predsjednik Demosa Miodrag Lekić rekao je da su dragocjene poruke Varheljija da treba izaći na izbore i da ne preporučuje bojkot.
Lider Ujedinjene Goran Danilović kazao je da je evropski komesar svima otvoreno poručio da očekuje da opozicione partije izađu na naredne parlamentarne izbore.
Predsjednik SNP-a Vladimir Joković kazao je Varheljiju da u ovim uslovima u Crnoj Gori teško može da dođe do parlamentarnih izbora i da je ključni problem Zakon o slobodi vjeroispovijesti.
Varhelji: Ubrzajte reforme u vladavini prava i medijskih sloboda, bojkot loše rješenje
Varhelji je nakon sastanka sa premijerom Markovićem poručio da Crna Gora na svom evropskom putu mora ubrzati reforme, naročito u vladavini prava i medijskih sloboda, i pozvao opoziciju da učestvuje na izborima.
On je istakao da je budući da je Crna Gora država koja predvodi u procesu proširenja, obećao EP da će bar jedna zemlja biti spremna da do kraja njegovog mandata pristupi EU: “Ali to neće biti moguće ako mi vi ne pomognete da to ostvarim. Marković i ja smo se saglasili da zajedno radimo na tom cilju, a to znači da se...reforme moraju ubrzati, naročito u oblasti vladavine prava, medijskih sloboda”, kazao je Varhelji.
Marković je kazao da se nova metodologija pregovaranja sa EU ne odnosi na Crnu Goru, ali da će se sagledati kako ona može biti nova vrijednost za njen proces pregovora. “To je kompatibilno sa našim opredjeljenjem koje u prvi plan stavlja kvalitet reformi”, kazao je Marković.
EK je predstavila svoj predlog metodologije 5. februara. Zemlje članice EU trebalo bi da odobre novu metodologiju prije majskog Samita EU i zapadnog Balkana u Zagrebu.
Bonus video:
