Ove godine je čovječanstvo premašilo granicu od osam milijardi stanovnika planete. A 5,4 milijarde ljudi već je koristilo internet. Mada je upotreba svjetske elektronske mreže postala svakodnevna pojava, malo ko je čuo za organizaciju koja je zadužena za nesmetano korišćenje interneta. Njen pun naziv je „Internet korporacija za dodijeljena imena i brojeve“ (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers). Skraćeno ICANN.
Ove nedjelje u Hamburgu se održava 78. po redu okupljanje tog svjetskog upravljačkog tijela za internet. Prvi put poslije 20 godina konferencija se opet održava u Njemačkoj. Na njoj je okupljeno 2.500 učesnika iz istraživačke oblasti, iz oblasti informacione tehnologije, politike, ekonomije, nevladinog sektora.
Šta je zapravo ICANN?
Neprofitna organizacija osnovana je 1998. s ciljem da osigura bezbjedno, nesmetano i stabilno korišćenje interneta, kao i uspostavljanje jedinstvene globalne mreže. ICANN stoga vide u ulozi svojevrsnih „upravnika interneta“. Da bi elektronske poruke pronašle svoju adresu ili da bi se otvorio željeni sajt na internetu, potrebno je da se stranicama dodijele domen i adresa. Ova organizacija pomaže u dodjeljivanju tih domena i adresa.
Pregledač u internetu pronalazi zadate adrese domena, na primjer www.dw.com Pritom je „dw“ ime domena, a „com“ je takozvani „najviši internet domen“. Oznake „com“ ili „net“ su uglavnom za organizacije, a postoje i oznake za zemlje (Njemačka, je na primjer „de“, Srbija „rs“).
Međutim, uređaji koji su povezani s internetom pronalaze jedinstveni broj sajta – IP adresu (Internet Protocol address). Ona je, slično telefonskom broju, neophodna za komunikaciju između dva uređaja. Adresa mora biti precizna da bi poruke zaista stigle tamo gdje su upućene. ICANN uz pomoć takozvanih „autoriteta za brojeve“ u SAD i Evropi već 25 godina dodjeljuje takve brojeve.
Trodjelna struktura
Organizacija je nastala 1998. na inicijativu tadašnjeg američkog predsjednika Bila Klintona. Ali tek 2016. su Sjedinjene Američke Države na nju prebacile nadzornu ulogu. Organizacija zastupa filozofiju prema kojoj o pitanjima interneta ne bi trebalo da odlučuju samo države, već predstavnici svih zainteresovanih aktera. ICANN čak formuliše svoju organizacionu kulturu tako da bi trebalo da svi korisnici interneta imaju i mogućnost saodlučivanja o njemu.
ICANN se sastoji iz tri dijela. Prvi sačinjava takozvana zajednica sastavljena od globalnih organizacija, saveza, predstavnika privrede, pojedinačnih korisnika interneta i predstavnika vlada. Oni zajedno razrađuju smjernice. Drugi dio je upravni odbor organizacije. On je zadužen za strateško usmeravanje organizacije. Njega bira zajednica. I treći dio, profesionalna menadžerska struktura organizacije, služi kao kadrovska i resursna podrška zajednici i upravnom odboru. ICANN, prema sopstvenim navodima, radi po principu „odozdo prema gore“. Ne određuje upravni odbor teme koje će biti na dnevnom redu, već o njima odlučuje zajednica, po svojim podgrupama.
Uprkos otvorenoj organizacionoj strukturi, usljed mnoštva interesnih grupacija dolazi i do suprotstavljenih stavova u nekim od pitanja. Jedno od njih je: do koje mjere bi trebalo da internet bude otvoren i slobodan. Na primjer, Ukrajina je početkom ruske invazije prošle godine zahtevala da se Rusija isključi sa interneta. ICANN je taj zahtjev odbio uz obrazloženje da mora da ostane „neutralan“.
Pravila po kojima se postavljaju zahtjevi
Hamburška konferencija koja se održava od 21. do 26. oktobra trebalo bi da razjasni po kojim pravilima zainteresovane strane mogu da učestvuju u procesu dodjele takozvanih „ generičkih najviših internet domena“ (generic top-level domain, gTLD), koji od 2026. neće biti ograničeni na države, već će biti tematski povezani na globalnom nivou.
Primjer za njih već postoji. Iza najvišeg internet domena „org“ često su neprofitne organizacije, nezavisno od države porijekla. U Hamburgu bi trebalo da se uvoji pravilnik o postavljanju zahtjeva za dodjelu takvih domena. A biće svakako riječi i o daljem razvoju otvorenog, slobodnog i bezbjednog interneta.
Bonus video:
