Kada je početkom 2007. godine Opština Kotor zaprijetila da će se i bagerima boriti protiv divlje gradnje, tek su se nazirali obrisi eksluzivnog turističkog naselja u Bigovu.
Danas, jedanaest bespravno izgrađenih spratnih vila na brdu iznad idiličnog ribarskog mjesta svjedoče o rezultatima akcije.
Mir i tišinu naselja, sa kamenom popločanom ulicom između dva reda vila, otvorenim bazenom i mediteranskim biljem, remeti ogromni, bučni agregat, sa kojeg se cijelo naselje napaja električnom energijom.
U jeku borbe protiv bespravne gradnje, preduzeće „San Tajm“ iz Bara uspjelo je da potpuno završi turističko naselje u Bigovu, iako je lokalna vlast još 6. jula 2007. godine odlučila da sruši svih 11 vila, izgrađenih bez građevinske dozvole.
Opština Kotor to nije učinila, pa vlasnici vila, Rusi, uživaju u odmoru u mirnom selu na obodu Bokokotorskog zaliva.
Ovo nije jedini, ali je najdrastičniji primjer divlje gradnje u Opštini Kotor za koji "Vijesti" znaju.
Baranin Pero Papan jedan je od osnivača i zastupnik za Crnu Goru "San Tajma" iz Bara, izvršna direktorka je Natela Efimovna Margolina, a kao osnivači se navode još tri Ruskinje. Papan i Margolina su odbili da odgovore na pitanja „Vijesti“.
Nakon što je počeo da gradi u Bigovu, lokalna vlast reagovala je munjevito. Već 13. septembra 2006. godine, Građevinska inspekcija, koja je u nadležnosti Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Kotora, donijela je "rješenje o zabrani radova", tri mjeseca kasnije je i "zapečatila objekat", a u julu 2007. podnijela i krivičnu prijavu protiv Papana koji je u maju 2008. godine pravosnažno osuđen zbog „povrede službenog pečata“.
Sva rješenja donesena su dok je na čelu Sekretarijata bio Safet Luković. On je napustio tu funkciju nakon posljednjih lokalnih izbora, kada je DPS formirala vlast sa Liberalnom partijom, a ne sa SDP-om.
Upravo Luković je i obećao Kotoranima da će se Opština ozbiljno pozabaviti divljom gradnjom. Kao primjer odlučnosti da se uhvati u koštac sa tim problemom, Luković je krajem januara 2007. godine naveo slučaj nelegalne gradnje u Bigovu.
"Tamo smo zapečatili pet vila. Riječ je o naselju koje gradi firma "San Tajm". Još prošle godine pečatirali smo četiri objekta istog izvođača", kazao je tada Luković „Danu“, najavivši i skora rušenja.
On, međutim, prošle sedmice nije htio da odgovori ko je odgovoran što je Papanu dopušteno da izgradi turističko naselje bez građevinske dozvole i zašto Sekretarijat na čijem je bio čelu, odnosno Građevinska inspekcija, nije poštovao sopstveno rješenje o rušenju.
"Prošlo je dosta vremena od tada, ne sjećam se baš svega. Dokumentaciju o tome ima Građevinska inspekcija", kazao je Luković, odbivši da odgovara na pitanja "Vijesti".
Na konstantaciju da je bio na čelu Sekretarijata, a samim tim i inspekcije, Luković je odgovorio: "Ne, Građevinska inspekcija je nezavisna u obavljanju posla iz svoje nadležnosti".
Rješenje o rušenju svih vila na Bigovu potpisali su građevinski inspektori Galib Mehović, koji sada nije zaposlen u Opštini, i Bojana Ratković-Šegrt.
"Naređuje se 'San Tajmu'... da vile poruši i ukloni. Ukoliko imenovani ne postupi po rješenju (u roku od 15 dana), sprovešće se administrativno izvršenje preko drugih lica i o trošku investitora. Žalba ne odlaže rješenje", stoji u rješenju o rušenju vila, donesenom prije skoro dvije godine, koje su potpisali Mehović i Ratković-Šegrt.
No, danas, Građevinska inspekcija, odnosno Ratković-Šegrt, samu sebe demantuje. Ne spore da je za rušenje nadležna Građevinska inspekcija, ali u odgovoru „Vijestima“ navode da je to trebalo uraditi tek "nakon završenih upravnih postupaka (žalbi i slično)".
U Zakonu o inspekcijskom nadzoru, međutim, stoji da "žalba ne odlaže izvršenje rješenja", što su, uostalom, i inspektori naveli u rješenju o rušenju.
Papan se žalio Opštini Kotor, a u dva navrata i Ministarstvu za ekonomski razvoj.
Ministarstvo je 24. oktobra 2007. odbilo žalbu i, kao i Građevinska inspekcija, naložilo investitoru da poruši i ukloni vile u roku od 15 dana.
Građevinska inspekcija tvrdi da su rješenje, koje je potpisao ministar Branimir Gvozdenović, dobili tek nakon pola godine, te da ni tada nijesu izvršili rješenje jer su "procijenili" da treba dozvoliti investitoru da iscrpi sve žalbe.
"Rješenje Ministarstva stiglo je u Sekretarijat 14. maja 2008. godine. Procjena je bila da treba dozvoliti investitoru da iscrpi sve pravne mogućnosti za žalbe... Pravna osnova za takvo postupanje je sadržana u članu 41 Zakona o inspekcijskom nadzoru", odgovoreno je "Vijestima".
U članu 41 navodi se da "izuzetno, izvršenje rješenja može se odložiti do konačne odluke po žalbi, ako to priroda odnosa dozvoljava, ako se odlaganje ne protivi javnom interesu i ako bi izvršenjem rješenja nastupila šteta za subjekat nadzora".
Sekretarijat, odnosno Građevinska inspekcija, ne navodi zašto bi rušenje nelegalno izgrađenih vila bilo protiv javnog interesa.
Građevinska inspekcija ne samo da nije poštovala rješenja koja je prethodno donijela, već nakon 3. jula 2007. godine nije ni obilazila gradilište u Bigovu.
Pa, ipak, smatraju da nijesu odgovorni što je Papanu praktično dozvoljeno da završi izgradnju vila.
"Izvođaču nije dozvoljeno, nego je on na svoju odgovornost nastavio radove", pojašnjavaju iz inspekcije.
I predsjednica Opštine Kotor Marija Ćatović smatra da nije odgovorna za dešavanja u Bigovu i tvrdi da će poštovati zakon.
"Nijesam bila tamo, ali sam informisana da je naselje bespravno izgrađeno. Građevinska inspekcija imala je i ima odriješene ruke. Rekla sam im, rušite, samo radite u skladu sa zakonom. Po pitanju bespravne gradnje, uvijek sam bila izričita. Bolje je i lakše rušiti čim se iskopaju temelji, nego kada se objekat završi", kazala je Ćatović "Vijestima", istakavši da su inspektori plaćeni za posao koji obavljaju.
Ona, međutim, nije sigurna da li je rušenje u nadležnosti Opštine, ili pak Ministarstva za ekonomski razvoj.
"Hoću napismeno da smo mi dužni da završimo sve slučajeve koje smo počeli. Onda ćemo angažovati privatnika koji će jednostavno postupiti po rješenju i srušiti bespravno izgrađene objekte", kazala je Ćatović, pozvavši se na Zakon o uređenju prostora i izgradnji objekata.
"Vijestima" je Ministarstvo, pozvavši se na isti Zakon, pismeno potvrdilo da turističko naselje u Bigovu nije u njihovoj nadležnosti, kao i svi ostali postupci koje su opštine pokrenule prije 1. septembra 2009. godine.
"Predmet nije u nadležnosti Ministarstva, jer u skladu sa članom 170 postupci započeti do stupanja na snagu Zakona, 1. septembra 2008. godine, u kojima nije donijeta pravosnažna odluka, okončaće se po zakonu koji je bio u vrijeme pokretanja postupka, što znači da je Opština Kotor dužna i da ga završi", stoji u odgovoru portparolke Ministarstva Zoje Spahić-Kustudić.
S obzirom na Zakon, ali i presudu Upravnog suda koji je 22. aprila ove godine odbio tužbu "San Tajma" protiv rješenja Ministarstva za ekonomski razvoj, aktuelnog sekretara Sekretarijata za zaštitu prirodne i kulturne baštine Tvrtka Crepulju očekuje dugo, toplo ljeto.
Crepulja koji ne krije da ne bi ni prihvatio funkciju da je znao da je bilo kakvo rušenje u njegovoj nadležnosti, po svemu sudeći, moraće da se suoči sa bespravno podignutim naseljem u Bigovu u koje je investitor uložio veliki novac, ali i činjenicom da su Rusi vile platili i po nekoliko stotina hiljada eura.
"Ako su vile izgrađene u skladu sa standardima, ako estetski ne devastiraju prostor i uklapaju se u okolinu, smatram da je rušenje necjelishodno. Bolje je da Opština naplati komunalije. Ne bi bio prvi slučaj da se legalizuje nešto što je izgrađeno mimo propisa. Ako, međutim, zakon nalaže suprotno, moraćemo ga ispoštovati", kazao je Crepulja "Vijestima".
Do konačne odluke lokalne vlasti, investitorima, kupcima i Crepulji preostaje da se nadaju da novi sekretar ipak neće morati da vadi kestenje iz vatre.
Papan: Ucjenjujete strane investitore
Papan je optužio novinara “Vijesti” i neimenovanog opštinskog činovnika da ucjenjuju strane investitore, istakavši da će “o ovom slučaju korupcije” obavijestiti i svjetsku javnost.
„Čekamo da izađe tekst pa ćemo da vidimo ko te i zašto poslao. Izaći ćete i u svjetskim novinama”, kazao je Papan.
On je odbio da saopšti ime opštinskog funkcionera kojeg je indirektno optužio da mu je tražio mito.
„Ti znaš ko te poslao da poslije pet godina dođeš i pišeš”, kazao je Papan, ocijenivši da je problem što „pomažete pojedincima da stavljaju novac u džepove“.
Upitana da li je Papan vršio bilo kakve pritiske na opštinske funkcionere kako bi legalizovao naselje, gradonačelnica Ćatović ga je pozvala da saopšti ko ga je ucjenjivao.
„Ja gospodina Papana ne poznajem. Uopšte ne znam, niti imam podatke, zaista ne mogu za svakoga da odgovaram., Neka Papan kaže ko je na njega vršio pritisak”, kazala je ona. Zaista to ne znam, jer ja nijesam imao kontakte postoje službe koje imaju kontakte sa njima. Ne znam, niti imam podatke, da li je on nekoga ucjenjivao. Neka Papan kaže ko je na njega vršio pritisak”, kazala je Ćatović.
Građevinska inspekcija tvrdi da nad njima nije bilo pritiska.
Opština prijeti praznom puškom
Prema podacima sa sajta Opštine Kotor, Građevinska inspekcija trenutno vodi postupke protiv 88 investitora. Protiv većine investitora, čija imena su objavljena na sajtu, donesena su rješenja o zabrani gradnje i pečaćenju, a osim „San Tajma“, samo u još jednom slučaju i rješenje o rušenju.
Kako se navodi na sajtu, Sekretarijat je 26. marta 2007. godine zadužen da „intenzivira rad građevinske inspekcije na identifikaciji i zaustavljanju bespravnih graditelja... s osnovnim zadatkom da se zaustavi svaka bespravna gradnja“.
“Inspektori su obavezni da donesu rješenje o zabrani gradnje, rješenje o rušenju, naplate mandatnu kaznu i podnesu zahtjev Elektroprivredi i Vodovodu za hitno isključenje bespravno sagrađenih objekta sa tehničke infrastrukture“, navodi se na sajtu.
Investitori su tada upozoreni da će im inspekcija i rušiti objekte, ako ne budu poštovali izrečene mjere.
„Akcija je u toku i nije vremenski ograničena“, stoji u upozorenju.
Naselje vrijedno bar 4 miliona
Investitor je u Bigovu sagradio 11 vila, ukupne površine od gotovo 2.000 metara kvadratnih.
Prema podacima sa sajta investitora, vile od oko 140 metara kvadratnih prodate su za po 350 hiljada eura. Navodi se da nije prodata samo jedna od 218 kvadrata, koju vlasnici cijene 560.000 eura.
Vile su uknjižene i u Katastru, sa napomenom da su izgrađene bez dozvole.
Pored Margoline, vlasnica vile je i Maria Lvovna Matrosova, koja je takođe jedan od osnivača „San Tajma“.
Prema Katastru, „San Tajm“ je vlasnik još tri vile.
Pored „San Tajma“, Margolina i Papan su, zajedno sa Valentinom Barbašovim, osnivači preduzeća "San Tajm Krimovica".
Bonus video:
