Do danas se niko nije usudio da objavi sintezu cjelokupne istorije crnogorske književnosti. Zato je 2006. godine po prvi put u okviru jedne državne institucije Vojislav Nikčević pokrenuo projekat izrade Istorije crnogorske književnosti i pisane i usmene. Budući da je bio svjestan da je to ogroman projekat on je ga je podijelio na četiri dijela i svaki je dio pripao određenom autoru, i to onima koji su se bavili upravo onim periodima koji je trebalo da obrade. Tako je Nikčeviću pripao period od početaka pismenosti do 1852. godine, sljedeći period do 1918. pripao je profesoru Miloradu Nikčeviću, najnoviji period pripao je Tatjani Bečanović, a usmena književnost profesoru Novaku Kilibardi. Ali i taj projekat obustavljen je smrću onoga koji ga je pokrenuo.
Koliko je meni poznato Milorad Nikčević privodi kraju svoj dio projekta, ali jedina cjelina koja je završena je ona koja je pripala profesoru Kilibardi. Sreća je što profesor Kilibarda nije postupio kao većina crnogorskih stvaralaca, koji dozvole da projekat doživi sudbinu voditelja. Zato je pred nama prva crnogorska istorija crnogorske usmene književnosti, možda jedina i u neko dalje vrijeme, s obzirom na to koliko imamo u Crnoj Gori zainteresovanih za tu oblast – kazao je dr Adnan Čirgić, na promociji knjige „Usmena književnost Crne Gore“ prof. dr Novaka Kilibarde koja je održana u četvrtak uveče u Multimedijalnoj sali Kulturno-informativnog centra „Budo Tomović“.
Nakon šireg uvoda posvećenog izdavačkim koncepcijama CID-a, koji je i objavio promovisanu studiju, posebno je o knjizi govorio istoričar i publicista Marijan-Mašo Miljić, naglasivši da knjiga profesora Novaka Kilibarde predstavlja sintezu istorije i usmene književnosti.
- Predstavljanje knjige je ogroman posao, pogotovo ako se radi o tako velikom naučniku kakav je profesor Novak Kilibarda, najboljeg poznavaoca usmene južnoslovenske književnosti, čije iskustvo znatno premašuje promotorove reference. Po mom skromnom sudu, Kilibarda je svim svojim djelom, svojim opusom, čiju krunu čini upravo knjiga koju predstavljamo, nadmašio i svoga profesora Vladana Nedića. Katedra za Narodnu književnost u Nikšiću, čiji je Kilibarda osnivač, stekla je zahvaljujući njemu veliki ugled u naučnom svijetu. Blagodareći podmlatku, ona će taj ugled sigurno i sačuvati. Koncepcija ove knjige zasniva se na tematsko-hronološkom principu u konstituisanju nove strukture. Iako ne nosi pretenciozan naslov, prvi dio knjige je povjesnica usmene književnosti Crne Gore, od najstarijih vremena do danas. Profesor Kilibarda je mudro, skoro lakonski, iako nenadmašan narator i prozni pisac, sažeo 15 stoljeća u jedan diskurs, obuhvativši usmenu književnost u cjelini, od slovenskih izvora preko balkansko-rimskog nasljeđa, kroz nekolika civilizacijska sloja i tri kruga nacionalne baštine, od Prevalitane i Kraljevstva Slovena, preko Duklje do Crne Gore – rekao je Miljić.
Prisutnima se obratio i autor, koji je govorio i o svojim ranijim knjigama, posvećenim svetosavskom unitarizmu, naročito prosljednjem romanu, a koje su prema njegovom mišljenju „najoćutanije knjige u istoriji crnogorske književnosti“.
Odlomke iz promovisane knjige čitao je glumac Danilo Čelebić, a program je vodila novinarka Vesna Šoškić. Promociju su organizovali Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, CID i KIC „Budo Tomović“.
Bonus video:
