Projekat moguće izgradnje hidrocentrale Ašta na Drimu u Albaniji ugrozio bi cijelu rijeku Bojanu i njenu deltu, dok bi dugoročno mogao dovesti do nestajanja velikog dijela ostrva Ada koje predstavlja značajan ekološki i turistički resurs Crne Gore, smatraju ekolozi.
Prema njihovom mišljenju, taj projekat bi mogao nanijeti dugoročnu štetu životnoj sredini, jer bi od rada te hidroelektrane zavisio dotok vode u Bojanu, što bi sigurno uticalo na ekosistem i biodiverzitet, te razorno djelovao na njeno korito.
Radi pravljenja vještačkog jezera, brana je izgrađena još u vrijeme Envera Hodže, ali nijesu postavljene turbine za proizvodnju struje. Ekolozi su saglasni da bi postavljanje turbina, koje je predviđeno projektom, sa stanovišta zaštite prirode bilo veoma opasno, jer bi dovelo do jake erozije obala Bojane usljed nedostatka sedimenta koji prirodno dolazi Drimom, a dugoročno čak i do nestajanja velikog dijela Ade Bojane.
O namjeri susjedne Albanije da na Drimu gradi četvrtu hidroelektranu, Crna Gora još nije dobila zvaničnu informaciju. Iako se Ministarstvo uređenja prostora i zaštite životne sredine obratilo Ministarstvu inostranih poslova sa zahtjevom da diplomatskim putem od MIP-a Albanije zatraži informaciju o realizaciji projekta izgradnje hidrocentrale Ašta, povratne informacije još nema.
O tome, kaže za “Vijesti” savjetnica u Ministarstvu Jelena Rabrenović, bilo je riječi tokom bilateralnog susreta pomoćnika ministara Crne Gore i Albanije za vrijeme Konferencije „Klimatske promjene i održivi razvoj“ koja je održana u Budvi polovinom oktobra.
- Sagovornici su se dogovorili da je u narednom periodu potrebno, u skladu sa međunarodnim sporazumima, razmijeniti informacije na nivou ministarstva nadležnih za poslove zaštite životne sredine koje se odnose, kako na izgradnju hidroelektrane na Drimu, tako i na izgradnju hidroelektrana na Morači - kazala je Rabrenović.
Izgradnja četvrte hidroelektrane na Drimu kobno bi se odrazila na Adu Bojanu koja je već ugrožena jer je, tvrde ekolozi, u posljednjih nekoliko decenija izgubljeno najmanje 60 metara ostrvske obale.
- To najbolje dokazuju objekti za izdavanje suncobrana na plaži koji su danas u vrijeme plime skoro u vodi - kaže izvršni direktor NVO „Zeleni korak - Ulcinj“ Dželal Hodžić.
Od sedamdesetih godina prošlog vijeka, kada su izgrađene hidrocentrale na Drimu, „Fierza“, „Komani“ i „Vaudejes“, kako kaže Hodžić, počelo je da se pogoršava stanje na Adi Bojani koja postepeno nestaje.
- Brane su zaustavile nanose sedimenta, ali se i u Skadru intenzivno gradi i eksploatiše pijesak iz Drima, tako da Bojana, koja je sredinom 19. vijeka na mjestu potapanja broda “Merito” nanosila i taložila pijesak iz Drima i stvorila Adu, ne donosi više sedimenta kao nekad, a more i dalje uzima - upozorio je Hodžić i dodao da godišnje nestane metar do metar i po obale.
On je dodao da je opao i kvalitet vode Bojane koja se nekada pila.
- Crna Gora i Albanija trebalo bi da uspostave bolju saradnju. Politički i trgovački odnosi su jako dobri, ali oni oko zaštite prirodnih vrijednosti nijesu na nivou. Imam utisak da se previše gleda ekonomski momenat - rekao je Hodžić i naglasio da je Bezimeno ostrvo već nestalo, dok je albansko ostrvo Franc Jozef postalo poluostrvo, koje ponovo postaje ostrvo samo ako padnu velike kiše.
Direktorka Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović ističe da je izgradnja bilo kakvog objekta ili bilo kakve intervencije u prirodi koji mogu imati negativan uticaj na posebno ekološki osjetljiva područja, kao što su nacionalni parkovi, Skadarsko jezero kao Ramsarsko područje, rijeke Bojanu, Taru i slično nijesu prihvatljiva, bez obzira da li se projekti izvode na teritoriji Crne Gore ili u okruženju.
- Shvatljiva je zabrinutost stručnjaka za pojedine segmente životne sredine da bi realizacija tog projekta mogla nanijeti dugoročnu štetu životnoj sredini, posebno ekosistemu Bojane, a u krajnjoj liniji i ugroziti biodiverzitet Skadarskog jezera. Međutim, da bi se detaljno sagledao uticaj koji može izazvati izgradnja hidrocentrale Ašte na rijeci Drimu neophodno je poznavati tehničke parametre hidrocentrale, veličinu akumulacije i druge parametre - kazala je Pejović.
Kako bi se obezbijedile potrebne informacije Ministarstvo je, kaže, pokrenulo proceduru propisanu ESPOO konvencijom o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu, koju su ratifikovale i Albanija i Crna Gora.
- U slučaju da se na taj način ne dođe do potrebnih informacija, Crna Gora ima mogućnost da zatraži međunarodnu arbitražu kod Sekretarijata konvencije, u skladu sa propisanom procedurom - rekla je Pejović.
S obzirom na to da ESPOO konvencija nalaže zemljama potpisnicama obavezu pravovremnog informisanja, kao i obavezu dobijanja zvaničnog mišljenja zemlje na čiju životnu sredinu može imati uticaja realizacija određenog projekta u ministarstvu, Rabrenović očekuje da će kroz zvaničnu komunikaciju Crna Gora biti u prilici da se upozna i analizira studiju procjene uticaja na životnu sredinu hidroelektane na Drimu, posebno u dijelu koji se odnosi na uticaj na Skadarsko jezero.
Tek nakon analize te studije nadležni organi u Crnoj Gori biće u mogućnosti da daju zvanično mišljenje na eventualnu realizaciju tog projekta, dok će nakon analize dijela koji se odnosi na mjere i aktivnosti koje je potrebno preduzeti radi smanjenja ili eliminacija negativnog uticaja hidroelektrane na Drimu na Skadarsko jezero, kaže Rabrenović, biće “moguće utvrditi da li postoji rizik za negativan uticaj te hidroelektrane na Skadarsko jezero”.
- Ukoliko se pokaže da predložene mjere i konkretne aktivnosti na obezbjeđuju adekvatnu zaštitu ekosistema i biodiverziteta Skadarskog jezera Crna Gora će iskoristiti mehanizme koji su utvrđeni ESPOO konvencijom i zaštititi svoje interese - istakla je Rabrenović.
Nuklearka na obali jezera napravila bi veliku štetu
Crna Gora još nije zvanično obaviještena ni o ideji Albanije da na obali Skadarskog jezera gradi nuklearku, niti koliko je Albanija daleko od donošenja takve odluke.
- Ukoliko dođemo u situaciju da budemo suočeni sa pokretanjem aktivnosti na pripremi potrebne dokumentacije za izgradnju nuklearne elektrane u Albaniji, Crnoj Gori stoje na raspolaganju isti mehanizmi kao i u slučaju izgradnju hidroelektrane na Drimu. Takođe, neophodno je da zemlja u kojoj se gradi takvo postrojenje informiše i ostvari blisku saradnju sa Međunarodnom agencijom za atomsku energiju u Beču koja će insitirati na poštovanju svih procedura utvrđenih u međunarodnim sporazumima koji regulišu odnose u toj oblasti - kazala je savjetnica u Ministarstvu Tamara Đurović i dodala da Crna Gora ima jasan stav.
Taj stav je, kako je rekla, da “mi nećemo graditi nuklearnu elektranu na našem prostoru”.
- Kao ekološka država, Crna Gora ima negativan stav prema izgradnji takvih objekata u njenoj neposrednoj blizini i smatra da treba koristiti druge obnovljive izvore energije i sugerisati drugim državama da čine isto, a sve radi zaštite zdravlja sadašnjih i budućih generacija i životne sredine. Nije moguće izgraditi tehnološko postrojenje koje bi funkcionisalo na potpuno siguran način, a različiti kvarovi i nezgode svakodnevna su pojava. Velike nesreće u tehnološkim postrojenjima ne događaju se često, ali kada se dogode, po pravilu, ostavljaju velike posljedice - rekla je Pejović.
One mogu nastupiti kao rezultat kvarova ili ljudske greške, ali i zbog, kako kaže, spoljnih uticaja kao što su potres, a područje na kojem je predviđena nuklearna elektrana u Albaniji je podložno zemljotresima, poplavama, ekstremnim meteorološkim uslovima ili pak teroristički napadi.
- Nesreće u nuklearnim postrojenjima specifične su po tome što, zbog prisutnosti velikih količina radioaktivnih materijala, mogu prouzrokovati znatne radiološke posljedice koje mogu ugroziti zdravlje ljudi i kontaminirati okolinu u bližem ili daljem okruženju od postrojenja. Radioaktivnost može biti ispuštena u atmosferu, površinske vode (rijeka Bojana) ili u zemlju, odnosno u podzemni vodotok - kazala je Pejović.
- Sve to bi, zbog geografske blizine, direktno pogodilo Crnu Goru - kazala je Pejović i naglasila da bi i u “redovnim uslovima nuklearka stvarala probleme, jer voda koja bi se koristila za hlađenje reaktora podigla bi temperaturu vode rijeke Bojane i Skadarskog jezera, zbog čega bi došlo do drastične promjene biljnog i životinjskog svijeta u tim sredinama”.
Pajović: Stupiti u kontakt sa Albancima
Izvršni direktor NVO “Green Home” Darko Pajović kaže da ne vjeruje da će Albanija graditi nuklearnu elektranu na obali Skadarskog jezera.
- I crnogorski i albanski NVO sektor, kao i javnost, oštro se protive izgradnji nuklearne elektrane. Lično mislim da se u potpunosti odustalo od te namjere - istakao je Pajović.
On očekuje da će crnogorske nadležne institucije “stupiti najzad u kontakt sa albanskim oko izgradnje hidrocentrale na Drimu, jer ih na to obavezuje ESPOO konvencija”.
- Nažalost, to nije slučaj ni kada je riječ o namjeri Crne Gore oko izgradnje hidroelektrana na Morači, kao i ni kod planiranja izgradnje hidroelektrane na Drimu - kazao je Pajović.
On je naglasio da, kada je riječ o projektu izgradnje hidroelektarane na Drimu, Albanija nije uradila stratešku procjenu uticaja na životnu sredinu, već samo procjenu uticaja na životnu sredinu na mjestu samog objekta.
Bonus video:
