Svi državljani Crne Gore, koji posjeduju nove biometrijske pasoše, od 19. decembra moći će bez viza da putuju u zemlje Šengen zone, odlučio je juče Savjet Evropske unije (EU).
Odluka Savjeta, koja važi za Crnu Goru, Srbiju i Makedoniju, odnosi se na slobodan ulazak, sa pasošem u džepu, u sve zemlje EU osim Velike Britanije i Irske. Vize neće biti potrebne ni za Island, Norvešku i Švajcarsku, koje su takođe u Šengen zoni.
U tim zemljama će se bez vize moći ostati najduže 90 dana u okviru šest mjeseci. Ukoliko neko želi da ostane duže, da radi ili se školuje, moraće da aplicira za dobijanje dugoročne vize ili boravišne dozvole u ambasadi ili konzulatu zemlje u koju želi da ide. Rad ili boravak u zemljama šengen zone bez adekvatne boravišne ili radne dozvole je nezakonit, upozoravaju iz EU.
Oni građani koji posjeduju biometrijski pasoš nemaju drugih administrativnih ili finansijskih zahtjeva koje moraju da ispunjavaju da bi stekli pravo da slobodno putuju u zemlje šengen zone. Međutim, standardni uslovi koje građani moraju da ispune su i dalje na snazi. Na granici se od putnika može tražiti da kažu svrhu svog putovanja, sredstva za sopstveno izdržavanje tokom boravka u zemljama šenegn zone ili možda da pokažu hotelsku rezervaciju ili adresu na kojoj će boraviti.
EU je putnicima dala i nekoliko preporuka. Građani bi trebalo da putuju sa pouzdanim putničkim agencijama, posjeduju zdravstveno osiguranje, a ukoliko u zemlje šengena idu automobilom, građani moraju da imaju validnu međunarodnu vozačku dozvolu i međunarodno osiguranje vozila (zeleni karton). Pozivni broj za hitne slučajeve u Evropi je 112 i on je isti u svim zemljama EU.
“Današnja odluka odslikava jasnu evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana (ZB) i rezultat je njihovog napornog rada na ispunjenju uslova za viznu liberalizaciju”, kazao je odlazeći evropski komesar za priširenje Oli Ren.
Zamjenik šefa delegacije Evropske komisije u Podgorici, Klajv Rambold istakao je da je odluka o ukidanju viza “plod napornog rada crnogorskih vlasti”.
“Ovo je veliki korak za crnogorske građane koji će postati bliži EU. Želim da pohvalim vlasti za dobar napredak u okviru procesa liberalizacije viznog režima”, kazao je Rambold juče na pres konferenciji.
Grčki ambasador Geogios Augustis smatra da je ta odluka EU veliki korak za region ukupno.
“Ovaj čin učvršćuje veze između EU i država Crne Gore, Srbije, Makedonije i ima veliku važnost za jačanje daljih odnosa”, kazao je on.
Analitičarka Evropske inicijative za stabilnost (ESI) Aleksandra Štiglmajer kazala je da su Srbija, Crna Gora i Makedonija zaslužile ukidanje viza, jer su u veoma kratkom roku ispunile skoro 50 reformi.
"Niko nije očekivao da će države biti sposobne da sprovedu sve ove reforme u roku od godinu i po dana, ali one su to uradile i sada će biti nagrađene. Najvažnije je da je ovaj proces pokazao da, kada postoje jasni uslovi i jasan cilj i nagrada, u ovom slučaju veoma sočna šargarepa, sistem uslovljavanja od strane EU sasvim dobro funkcioniše”, ocijenila je Štiglmajerova, prenosi B92.
Za građane Bosne i Hercegovine i Albanije vize nijesu ukinute, jer vlasti tih zemalja nijesu ispunile uslove navedene u njihovim Mapama puta. Savjet EU ohrabruje vlade ove dvije zemlje da nastave sa svojim reformskim naporima. EU će, kako su najavili evropski zvaničnici, pomoći ovim zemljama da se vizna liberalizacija ostvari do decembra iduće godine.
Kosovo nije ni ušlo u pregovore o viznoj liberalizaciji, jer neke zemlje EU ne priznaju njegovu nezavisnost. Građani te zemlje koji imaju srbijanski pasoš izdat od strane Koordinacionog centra u Beogradu moraće i dalje da apliciraju za vize za putovanje u zemlje šengena.
Sada je važno ostaviti dobar utisak
Napredak i reforme u Crnoj Gori, ali i Srbiji i Makedoniji, se ne završavaju ulaskom na bijelu šengen listu.
“Reformski proces se ne zaustavlja zbog toga što je postignut uspjeh u određenom cilju. Ima puno stvari koje treba da se odrade”, poručio je Rambold, i dodao da zakoni treba i dalje da se sprovode.
On je istakao da je neophodna efikasna borba protiv organizovanog kriminala i korupcije. Upravo je to bio jedan od uslova EU za koji je Crna Gora imala dodatni rok od nekoliko mjeseci da ga ispuni. Na pitanje novinara šta je konkretno urađeno u toj oblasti, pa je EK ocijenila da je i taj uslov ispunjen, Rambold je kazao da se pokušava sagledati ukupna slika, što je “važan indikator koji mora da se ostvari.
“Važno je navesti poboljšanja u pravnom okviru u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, kao što je Zakonik o krivičnom postupku”, kazao je Rambold.
I Aleksandra Štiglmajer upozorava da ocenjivanje još nije završeno. "Vjerujem da će EU veoma pažljivo posmatrati kako se vizna liberalizacija primjenjuje u praksi. Zato je važno da građani ove tri zemlje ostave dobar utisak na EU i građane Unije, a za vlade je važno da nastave sa ispunjavanjem Mape puta”, poručuje ona. U suprotnom, tvdi Štiglmajer, EU će reći ovo je greška i to bi imalo loše posljedice, posebno kada je riječ o budućnosti daljeg širenja Unije i odnosima sa ovim zemljama.
Osvojena prva evropska sloboda
Odluku Savjeta EU o ukidanju viza građanima triju zemalja Zapadnog Balkana pozdravili su predsjednici države Filip Vujanović, Skupštine Ranko Krivokapić, Vlade Milo Đukanović i Nacionalnog savjeta za evropske intergacije Nebojša Medojević. Oni su čestitali crnogorskim, ali i građanima Srbije i Makedonije na osvajanju, kako je kazao Medojević, “prve evropske slobode - slobode kretanja”.
Krivokapić je ocijenio da je ova odluka građane Crne Gore čini kulturološki i vrednosno bližima Evropi.
“Vizna liberalizacija je veliki podsticaj za dalje uspjehe Crne Gore koji će, izvjesno, ishodovati statusom zemlje kandidata u EU u 2010”, istakao je Krivokapić.
Vujanović je ocijenio da jučerašnja odluka EU znači i važno priznanje Crnoj Gori za kvalitet procesa pristupanja EU u ovoj veoma osjetljivoj oblasti.
“To (ukidanje viza) smatram jednim od najvećih uspjeha Vladine i ukupne državne politike Crne Gore”, istakao je Đukanović, i dodao da je Crna Gora pokazala da je njena administracija osposobljena i “za pregnuća tih dimenzija”.
“Ovaj akt morao bi u Crnoj Gori biti shvaćen kao poziv elitama da povećaju svoje napore i kapacitete u pravcu spovođenja neophodnih reformi koje će ubrzati naš put ka punopravnom članstvu”, kazao je Medojević.
Solana: Hvala Milo na uspješnoj saradnji
Visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku Havijer Solana, povodom završetka svoje dužnosti, pozvao je telefonom premijera Đukanovića i zahvalio mu na dogogodišnjoj uspješnoj saradnji.
“Solana je visoko ocijenio napredak Crne Gore na putu evropske i evroatlantske integracije i njenu ulogu u jačanju regionalne stabilnosti”, navodi se u saopštenju iz premijerovog Kabineta.
Đukanović je, kako se dodaje, takođe izazio zadovoljstvo višegodišnjom konstruktivnom saradnjom sa Solanom i zahvalio mu na doprinosu ukupnom napretku Crne Gore i svih zemalja regiona koje povezuju zajednički evropski i evroatlanski ciljevi.
Nakon što je cijelu deceniju bio visoki predstavnik EU, Solana je sinoć napustio svoj kabinet. Na njegovo mjesto dolazi Ketrin Ašton, koja će faktički biti prva šefica diplomatije EU.
Bonus video:
