Vlada Crne Gore će možda već ove sedmice saznati konačne uslove koji se moraju ispuniti, da bi se skopio aranžman są Međunarodnim monetarnim fondom o pozajmici za budžet, koja potencijalno može da iznosi do 300 miliona eura.
Premijer Milo Đukanović i potpredsjednik Vlade Igor Lukšić, tokom posjete Vašingtonu narednih dana, srešće se i sa predstavnicima MMF-a, sa kojima će razgovorati o budućem kreditnom aranžmanu.
Kako „Vijesti” saznaju, u Vladi očekuju da MMF uskoro saopšti konačne uslove za taj aražman, te da bi susreti tokom ove sedmice u Vašingtonu mogli biti iskorišćeni za precizniji dogovor.
Standardni zahtjevi MMF-a su ukupna štednja na državnom nivou, koja podrazumijeva prije svega smanjenje budžetskog deficita i javne potrošnje, s tim da uvijek ima i specifične zahtjeve zavisno od zemlje są kojom pregovora.
Suština priče kada se radi o aranžmanu sa MMF-om je to da njih najviše zanima sposobnost države da vraća javni dug. Zbog toga MMF uspostavlja stroge mehanizme kontrole u javnoj potrošnji zemlje koju kreditira. A upravo ta kntrola najviše smeta vladama koje uđu u posao sa njim.
S obzirom na ranija crnogorska iskustva są MMF-om i uopšte njihovim aranžmanima są drugim zemljama, za očekivati je da na dnevni red bude i nekoliko škakljivih domaćih tema.
Jedna od njih mogla bi biti izgradnja autoputa u Crnoj Gori u vrijeme najveće ekonomske krize. Autoput, są aspekta MMF-a, donosi velike troškove, nova zaduženja, rast javnog duga, a potencijalno projekat je za dugo vrijeme finansijski neisplativ... Są druge strane, u Crnoj Gori se izgradnja autoputa smatra najvažnijim razvojnim projektom, od koga se očekuje da pokrene čitavu ekonomiju. U Vladi vjeruju da će se po pitanju autoputa „naći” są MMF-om jer, između ostalog, taj projekat prevazilazi rokove aranžmana są MMF-om.
Vlada će morati i da objasni MMF-u da li je Prva banka stabilna, ili će u narednom periodu biti neophodne nove državne intervencije.
Za MMF sporne mogu biti i najavljene velike garancije Vlade za kreditiranje kompanija, počevši od KAP-a, Željezare i drugih, u vrijednosti od oko 200 miliona eura, kako je i predviđeno budžetom.
U Vladi kažu da su spremni za razgovore, i vjeruju da se može doći do dogovora o aražmanu.
Činjenica je da su u Vladi preduzeli određene korake kada je u pitanju finansijska disciplina. Čak je donijeta i odluka o smanjenju plata u javnom sektoru, što potencijalno može biti iskorišćeno za pregovore są MMF-om, iako se sa tom odlukom mnogi u Crnoj Gori još nijesu pomirili.
Činjenica je i da ni MMF više nije toliko “okrutan”, kao što je bio ranijih godina. Globalna finansijska kriza u dobroj mjeri je uticala da ta institucija postane malo fleksibilnija.
Krediti MMF-a se smatraju izuzetno povoljnim. U Crnoj Gori često su podijeljena mišljenja oko ulaska u aranžman sa MMF-om. Vlada i Centralna banka se do skoro nijesu slagali oko toga, a pojedini funkcioneri izvršne vlasti nerijetko saopštavaju da nijesu srećni što će im MMF visiti nad glavom.
Vlada prošle godine nije zagovarala aranžman są ovom institucijom, procjenjujući da će se 2009. prebroditi, a da će pozajmica u 2010. biti potrebnija. Vlada se, međutim, prošle godine zadužila kod privatnih stranih banaka u iznosu od oko 120 miliona eura i uspjela je da djelimično privatizuje Elektoprivredu, što je zadržalo kakvu-takvu stabilnost u budžetu i uopšte u privredi. Za ovu godinu se procjenjuje da će biti znatno teža, i da bi pozajmica od MMF-a mogla biti spasonosno rješenje.
Bonus video:
