Akcija za ljudska prava optužila je vrhovnu državnu tužiteljicu Ranku Čarapić da ćuti o slučajevima kršenja ljudskih prava koja su posljednjih nekoliko godina skrenula pažnju javnosti i zbog čega su nedavno Ministarstvu pravde podnijeli žalbe.
Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc-Prelević saopštila je juče da vrhovna tužiteljka odbija da saopšti kakve su odluke u slučaju zlostavljanja pritvorenika ZIKS-a, premlaćivanju i ubijanju novinara, nezakonitom prisluškivanju sudija, progonima neistomišljenika...
Ona smatra, kako se navodi, da su jedini koji imaju pravo da znaju da li je ikada i do koje mjere procesuiran neki od navedenih slučajeva - učesnici u konkretnim postupcima.
Očigledno je, smatra Prelević, da je za tužiteljicu Čarapić bez značaja da su zahtjevi za pristup informacijama upućeni državnom organu koji je za sva krivična djela u navedenim slučajevima nadležan da sprovodi istragu po službenoj dužnosti, dakle bez obzira na saglasnost oštećenih.
Tužilaštvo je, prema navodima direktorice Akcije za judska prava, zauzelo stav da se pristup traženim informacijama ne može ostvariti shodno Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, već isključivo odredbama Zakonika o krivičnom postupku.
U žalbama protiv rješenja VDT, koje je Akcija podnijela Ministarstvu pravde ističe se da javnost ima pravo da zna informacije o tome da li je u pomenutim slučajevima i kakva istraga uopšte u toku, u kojoj fazi se postupak nalazi i protiv kojih lica se vodi. Takođe se navodi da je to pravo utemeljeno u Ustavu Crne Gore, Zakonu o slobodnom pristupu informacijama, Zakonu o državnom tužilaštvu i Pravilniku o unutrašnjem poslovanju državnog tužioca.
Ocjenjuje se da potpuno uskraćivanje informacija ne čini transparentnim rad tužilaštva, niti doprinosi unapređenju povjerenja javnosti u rad pravosuđa, što je propisano kao jedan od ključnih ciljeva Strategije reforme pravosuđa Crne Gore još 2007. godine.
Šta se krije u fasciklama tužilaštva
Čarapić je odbila zahtjev Akcije za pristup informacijama o statusu krivičnih postupaka u slučajevima zlostavljanja pritvorenika u ZIKS-u 1. septembra 2005, prijetnji Aleksandru Zekoviću, mučenju pripadnika grupe SDA 1994, među kojima je bio i Ibrahim Čikić, navode novinara Petra Komnenića i bivšeg sudije Radovana Mandića o nezakonitoj primjeni mjera tajnog nadzora nad sudijama Višeg suda u Podgorici.
“Odbili su da nam odgovore i o istrazi u vezi sa ubistvom Duška Jovanovića, fizičkog napada na književnika Jevrema Brkovića i ubistva njegovog tjelohranitelja Srđana Vojičića, prebijanju novinara Tufika Softića, “ ističu u Akciji. Oni su od tužilaštva tražili i informacije u vezi sa istragom o djelovanju "fudbalske mafije" u Crnoj Gori i prebijanjem novinara Mladena Stojovića, o krivičnoj prijavi koju je podnijela veterinarska inspektorka Mirjana Drašković zbog korupcije na visokom nivou u oblasti izdavanja dozvola za uvoz hrane u Crnu Goru, prebijanju Aleksandra Pejanovića.
Bonus video:
