U Crnoj Gori ne postoji zakon koji bi gejevima, lezbejkam i biseksualnim osobama omogućio da naslijede imovinu ili penziju svog partnera, te da ostvare pravo da ga kao člana porodice posjete u bolnici. Zbog toga su nevladine organizacije koje se bave promocijom prava LGBT populacije Vladi uputile nacrt Zakona o registrovanom partnerstvu koji podrazumjeva pravno prepoznavanje istopolnog partnerstva.
"Veliki dio nas ima partnera i partnerku iz država iz koje su došli da žive ovdje koji žive sa svojim partnerima i partnerkama u Crnoj Gori i nelegalno su tu. Svakog trenutka mogu biti deportovani sa zabranom ulaska u Crnu Goru. Ono što će ovaj zakon promjeniti u našim zajednicama jeste što ćemo živjeti dostojanstvenije", kaže Danijel Kalezić iz Kvir Montenegra.
Od država regiona ovakve zakone za sada imaju Slovenija i Hrvatska. Usvajanje Zakona o životnom partnerstvu 2014. godine u Hrvatskoj motivisao je srpsku LGBT aktivistkinju Mariju Savić Sažinski da se sa svojom životnom partnerkom preseli u Hrvatsku.
„Što se tiče prava on nosi poštovanje svih prava koje nosi i brak osim pravo na usvajanje djeteta- to su prava na nasleđivanje, izdržavanje partnera, pravo na posjećivanje u bolnici na donošenje odluke u vezi zdravstvenog stanjai slično. Ono štoi je specifično u HR zakonu jeste da je omogućeno starateljstvo nad djetetom koje jedan od partnera već ima od ranije“, navodi Savić Saržinski.
Marija podsjeća da je usvajanje Zakona o životnom partnerstvu pratila aktivna kampanja konzervativnih organizacija, ali da je tijesnom većinom Zakon ipak prošao u hrvatskom Saboru. A kakvo je raspoloženje crnogorske javnosti po pitanju istopolnog partnerstva istraživao je Ipsos. Polovina ispitanika smatra da nije prihvatljivo da se pripadnicima LGBT populacije po osnovu zajedničkog života sa partnerom ili partnerkom omoguće prava koja imaju supružnici po osnovu nevjenčanih ili registrovanih zajednica. Istraživanje ukazuje i na rast homofobije u Crnoj Gori - čak 75 odsto ispitanika smatra da je homoseksualnost bolest.
Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka zato kaže da Vlada priprema Akcioni plan čiji je cilj između ostalog i smanjenje homofobije:
„Mi smo u susret toga za 2017. – Akcioni plan za inkorporiranja svih mjera za suzbijanje tog animoziteta negativnih pojava protiv pripadnika određene manjinske populacije .“
Pitanje je ipak, koliko pripadnici LGBTIQ zajednice imati istinsku podršku institucija kada je u pitanju obezbjeđivanje uslova za njihovu pravnu vidljivost. Sumnju podgrijava i stalno insistiranje novoizabranog ministra za ljudska i manjinska prava Mehmeda Zenke da skupovima poput sjutrašnje parade ponosa prisustvuje kao predstavnik Vlade , a ne iz ličnih uvjerenja.
U LGBT zajednici očekuju da će se o zakonu o registrovanom partnerstvu Skuština izjašnjavati krajem naredne godine.
Bonus video:
