Kako možemo razlikovati alergiju od intolerancije na hranu? Koji su simptomi opasniji i teži? Kada i kako treba reagovati? Odgovore na ova pitanja potražili smo od prof. dr Sonje Radaković, načelnice Sektora za preventivnu medicinu Vojnomedicinske akademije u Beogradu.
RAZLIČIT MEHANIZAM NASTANKA
“Alergija i intolerancija na hranu predstavljaju grupu zdravstvenih poremećaja uzrokovanih nepodnošenjem određenih namirnica ili njihovih sastojaka. U nauci o ishrani uglavnom se proučavaju zajedno, pošto im je ispoljavanje često slično, a liječe se na isti način - izbjegavanjem određene namirnice. Razlika između alergije i intolerancije jeste u mehanizmu njihovog nastanka. U osnovi nutritivne alergije leži nekontrolisana reakcija imunskog sistema na unos neke alergogene supstance iz hrane. S druge strane, nutritivna intolerancija predstavlja neželjenu reakciju na hranu koja nije povezana sa imunskim sistemom. Mehanizmi nastanka intolerancije mogu biti različiti: toksično, metaboličko ili idiosinkretsko reagovanje na namirnicu ili neko hemijsko jedinjenje u njoj, kao i odsustvo neophodnih enzima za varenje, ali to nikada nije posljedica reakcije imunskog sistema”, ističe dr Sonja Radaković.
KOJI SU SIMPTOMI ALERGIJE, A KOJI INTOLERANCIJE?
“Nutritivna alergija se može manifestovati na različite načine, zavisno od tipa imunske reakcije koja leži u osnovi preosjetljivosti, a ozbiljnost može varirati od veoma blage reakcije do životno ugrožavajuće. Ako je alergija izazvana imunoglobulinima klase E, reakcija organizma koji dođe u kontakt sa alergenom veoma je burna i razvija se po tipu anafilaktičkog šoka.
U takvim slučajevima dolazi do gušenja, otoka lica, jezika i ždrijela, spazma disajnih puteva, pada krvnog pritiska i, konačno, do smrti. Mehanizam nastanka alergije isti je kao kod penicilinskog šoka. Alergeni koji izazivaju ovakvu reakciju najčešće su orašasti plodovi, posebno kikiriki. Osobe koje imaju ovaj oblik alergije moraju da izbjegavaju čak i najmanji trag tih sastojaka na koje su alergične, a u nekim zemljama preporuka je da sa sobom uvijek nose antišok terapiju odnosno adrenalin koji mogu same da primijene (takozvani epi-pen).
Na sreću, češći je slučaj da se alergija razvija odloženim, ćelijama posredovanim imunskim odgovorom, gdje su simptomi blaži i vrlo raznoliki - od osipa i svraba kože, do gastrointestinalnih tegoba (dijareja, bol u trbuhu, mršavljenje). Primjer za ovaj tip nutritivne alergije je glutenska enteropatija odnosno celijačna bolest. Ona se najčešće javlja kod male djece osjetljive na gluten, u periodu kada počnu da jedu hranu bogatu pšenicom i drugim žitaricama koje sadrže bjelančevinu gluten. Najzad, alergija može nastati i usled formiranja kompleksa antigen-antitijelo, što predstavlja osnovu za razvoj zapaljenskih bolesti crijeva”, objašnjava dr Radaković.
S druge strane, simptomi intolerancije mogu biti veoma raznoliki, pošto su mehanizmi njihovog nastanka takođe raznovrsni. Intolerancija na laktozu je uzrokovana enzimskim deficitom i javlja se isključivo kod odraslih osoba, i to azijskog i afričkog porijekla, dok je veoma rijetka u sjevernoj i srednjoj Evropi.
Po svom toku je veoma blaga i praćena je dijarejom ukoliko se popije odjednom više od jedne čaše mlijeka. Međutim, u grupi nutritivnih intolerancija nalaze se i veoma ozbiljne bolesti kao što su favizam (enzimski deficit) ili fenilketonurija (defekt metabolizma), koji se ispoljavaju zaostatkom u rastu i mentalnom razvoju kod djece. Zatim, intolerancija aktivnih amina (interakcija između nekih namirnica kao što su sir ili čokolada s nekim ljekovima iz grupe antidepresiva) može dovesti do kritičnog skoka krvnog pritiska, a intoleracija histamina može dovesti do gušenja i oticanja lica.
KADA I KAKO TREBA REAGOVATI?
Kada je u pitanju životno ugrožavajuća alergija u vidu anafilaktičkog šoka, nema dileme jer ta problematika spada u domen urgentne medicine. U ostalim slučajevima treba reagovati uvijek kada se jave smetnje. Posebno treba biti oprezan kada je u pitanju ozbiljna intolerancija kod sasvim male djece (favizam, galaktozemija, fenilketonurija) jer, ako se ne liječi već u ranom uzrastu, može ostaviti velike posljedice”, kaže naša sagovornica.
KAKO SE POSTAVLJA DIJAGNOZA?
“Treba znati da za razvoj nutritivne alergije postoji nasledna sklonost. Zatim, djeca koja već boluju od neke alergije, na primer, od dječjeg ekcema, imaju 35 odsto veću šansu da postanu alergična na neku vrstu hrane. U novije vrijeme razvijeni su testovi kojima je moguće utvrditi alergiju na određenu namirnicu, ali oni veoma često daju lažne rezultate, koji nisu pouzdani kao u slučajevima kontaktne ili inhalacijske alergije. U savjetovalištima za ishranu primjenjuje se 'nutritivni dnevnik', gdje u prvom koraku pacijent, odnosno roditelj bilježi pojedene namirnice i pojavu simptoma alergije.
U sledećem koraku primjenjuje se blaga eliminacijska dijeta, pri čemu se iz ishrane izostavljaju namirnice za koje se posumnja da izazivaju simptome. Ukoliko se ne dobije željeni rezultat, vrši se stroga redukcija unosa namirnica, nakon čega se postepeno uvodi jedna po jedna namirnica sve dok se ne pojave simptomi.
Ovaj postupak zahtijeva saradnju i strpljenje, ali daje veoma dobre rezultate. Na sličan način, metodom nutritivnog ispitivanja postupa se i kod intolerancije. Bitno je naglasiti da u slučajevima kao što je glutenska enteropatija testiranje krvi ne daje rezultate, već je često potrebno obaviti biopsiju crijeva”, objašnjava dr Radaković.
DA LI JE TAČNO DA SE ALERGIJA NA NEKU HRANU MOŽE SMANJITI UZIMANJEM MALIH KOLIČINA TE ISTE HRANE?
“Ne. Takozvana desenzibilizacija odnosno liječenje alergije navikavanjem na uzročnika korisna je samo u slučaju kada njega nije moguće izbjeći. Na primjer, ona se primjenjuje kada su u pitanju činioci iz životne sredine kojima smo neminovno izloženi - poput polena. U slučaju nutritivne alergije ova terapija se ne primjenjuje, pošto se jednostavnim izbjegavanjem namirnice na koju smo osjetljivi postiže mnogo brži, bolji i potpuniji rezultat”, kaže naša sagovornica.
Izvor: Dodatak o zdravlju
Bonus video:
