Italijanski mediji naveli su da je tamošnje tužilaštvo pokrenulo istragu zbog osam remek-djela renesansnih majstora Ticijana, Tintoreta i Karpača koji se navodno nalaze u Narodnom muzeju u Beogradu.
“Ne mogu da povjerujem da će Italijani tražiti nešto od Narodnog muzeja u Beogradu što su legalno prodali za vrijeme Drugog svjetskog rata”, rekao je Tanjugu istoričar umjetnosti Nikola Kusovac. On ističe da su italijanske vlasti sklone takvim marifetlucima jer nije prvi put da potražuju nešto što su legalno prodali.
“Apsolutno je poznat put tih slika od Italije do trezora Narodnog muzeja u Beogradu. U vrijeme haosa Drugog svjetskog rata, nacistički zločinac Herman Gering je kupio slike Ticijana, Tintoreta i Karpača. Napominjem da ih je kupio za novac ili zlato, a ne prisvojio ili oteo. Na kraju Drugog svjetskog rata te slike su pale u ruke saveznika”, kaže Kusovac.
Prema njegovim riječima, na scenu potom stupa Ante Topić Mimara koji je od novih jugoslovenskih vlasti bio zadužen da pregovara oko ratne odštete umjetničkim djelima.
“Taj Mimara je bio poznat kao falsifikator i prevarant i on sa saveznicima nije samo ispregovarao umjetnička djela u ovom slučaju slike već i izvjesnu količinu zlata i srebra. Dio slika koje je tadašnja Jugoslavija dobila kao ratnu reparaciju bila je prenijeta u galerije u Zagrebu i Ljubljani, a dio je završio u Narodnom muzeju u Beogradu”, kaže Kusovac.
On napominje da je najgore od svega što su djela iz kolekcije Narodnog muzeja 2004. i 2005. godine izložena u Bolonji i Bariju u okviru izložbe “Od Karpača do Kanaleta, italijansko umjetničko blago iz Narodnog muzeja u Beogradu”.
“ Zašto tada nisu tražili navodno svoje umjetnine to niko ne zna. Ne bi me čudilo da Evropska unija postavi uslov Srbiji da ne može da uđe u Evropsku uniju ako ne pristane da vrati slike koje je Italija za vrijeme Drugog svjetskog rata legalno prodala”, primijetio je Kusovac.
Italijanska štampa dalje navodi da su na proljeće ove godine pomoćnik glavnog tužioca Valter Đovanini i javni tužilac Roberto Čeroni direktno u Ministarstvu spoljnih poslova u Beogradu postavili zahtjev srpskim pravosudnim organima da se slike vrate. Navodi se da se radi o djelima od neprocjenjive vrijednosti, a za sada je poznato da se među traženim slikama nalaze Ticijanov “Portret kraljice Kristine od Danske” i Tintoretova “Bogorodica sa djetetom i darodavcem”.
Iz Narodnog muzeja poslali su dopis Tanjugu u kojem kažu da su iznenađeni novinskim napisima u kojima se prenose neprovjerene informacije preuzete od inostrane novinske agencije i insinuira postojanje zvaničnog zahtjeva italijanskog tužilaštva povodom djela italijanskih umjetnika iz zbirki Narodnog muzeja u Beogradu.
“Ovom prilikom željeli bismo da naglasimo da su sva umjetnička djela u zbirkama Narodnog muzeja zakonito vlasništvo Republike Srbije i o njima se muzej stara na visokoprofesionalan način, poštujući sve savremene muzeološke standarde i stručnu etiku”, navodi se u saopštenju Narodnog muzeja.
Kada je riječ o navodnom zahtjevu italijanskog tužilaštva o kojem govori agencijska vijest, iz Narodnog muzeja napominju da nisu dobili nikakav zvanični zahtjev italijanskog tužilaštva povodom osam slika italijanskih majstora Ticijana, Tintoreta i Karpača, a koje se prema medijskim napisima nalaze u Narodnom muzeju, niti je do Narodnog muzeja u Beogradu došla informacija o navodnoj posjeti pomoćnika glavnog tužioca i javnog tužioca Ministarstvu spoljnih poslova Italije a u vezi s navodnim zahtjevom srpskim pravosudnim organima.
Bonus video:
