Neko lakše, a neko malo teže - naš mozak može da registruje važne brojke iz svakodnevnog života poput brojeva telefona ili važnih datuma. Ali postoje brojke koje imaju puno važniju ulogu i koje nam mogu spasiti život, a o kojima znamo vrlo malo ili ništa.
1. Krvni pritisak
Visina krvnog pritiska tokom dana se stalno mijenja. Takve promjene su normalne, a uzrokuje ih niz mehanizama koji se događaju u našem tijelu. No, bolest vezana uz pritisak dolazi tiho, a simptomi se pojavljuju tek kada je on veoma povišen ili snižen što može biti opasno za zdravlje.
Važne brojke: Normalna vrijednost krvnog pritiska koja omogućuje normalno funkcionisanje našeg organizma je 120/80 mmHg. S godinama vrijednosti postaju nešto više, no on nikada ne bi smio biti viši od 140/90 mmHg. Visok krvni pritisak još se naziva i 'tihi ubica' i zbog toga ga je potrebno redovno kontrolisati.
2. Holesterol
Većina nas nije ni svjesna koliko se nivo holesterola može promijeniti i postati štetna i opasna za naše zdravlje. Holesterol predstavlja masnoću u krvi bez koje naše tijelo ne može normalno da funkcioniše. No kada se ona značajno povisi to može da dovede do razvoja opasnih kardiovaskularnih bolesti i zato ga je potrebno kontrolisati jednom godišnje.
Važne brojke: Nivo holesterola sastavljen je od dvije vrijednosti. LDL predstavlja loš, a HDL dobar holesterol Normalna vrijednost ukupnog holesterola trebalo bi da bude manja od 5,0 mmol/L, a vrijednost LDL-holesterola manja od 3,0 mmol/L.
3. TSH
Ova skraćenica predstavlja hormon štitne žlijezde smještene na donjem djelu vrata koje utiču na funkciju svih organa. U nadzoru rada štitne žlijezde najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnu na stvaranje hormona. Pojačano ili smanjeno lučenje hormona štitnjače može biti vrlo štetno i opasno za zdravlje cijelog organizma.
Važne brojke: Štitnja žlijezda se kontroliše preko krvnog nalaza,a referentne vrijednosti koje upućuju na normalan rad su od 0.27 do 4,20 mU/L.
4. Šećer u krvi
Dijabetes je hronična i neizlječiva bolest koja je u današnje vrijeme značajno uznapredovala. Ona nastaje uslijed smanjenog lučenja insulina zbog čega dolazi do povišenog nivoa glukoze (šećera) u krvi, a kako bi se spriječio njen razvoj važno ju je čim ranije dijagnosticirati.
Važne brojke: Ako želite da budete sigurni da je nivo šećera ukrvi optimalan, potrebno je napraviti jednostavan krvni test. Nivo šećera u krvi ujutro prije obroka (na tašte) mora biti manji od 5,5 mmol/L, a nakon jela ne smije preći 7,8mmol/L. Nivo šećera u krvi možete kontroliSati prehranom i zato izbjegavajte hranu i pića koja sadrže velike količine šećera.
5. Kalorije
Iako na pomen kalorija ne pomišljamo na opasnost za zdravlje već na vitku liniju, dnevni unos kalorija usko je vezan uz gojaznosz koja se smatra jednom od najraširenijih bolesti današnjice. Kalorije unosimo hranom i pićem. Kada količina kalorija unesenih u organizam prekorači količinu potrošene energije, tijelo skladišti višak kalorija u ćelije masnog tkiva. Taloženje masnih ćelija dovodi do gojaznosti, koja može uzrokovati brojne zdravstvene tegobe, ali i opasne hronične bolesti.
Važne brojke: Količina kalorija koja je potrebna nešm tijelu zavisi od godina, fizičkoj aktivnosti i tjelesnoj građi, odnosno indeksu tjelesne mase. Prosječna količina kalorija koja se smatra optimalnom dnevnom dozom je 2.000 kalorija. No ona može biti nešto niža kod žena starijih od 50 godina (1.700 kcal) ili kod neaktivnih osoba i onih sitnije građe.
Bonus video:
