Prostor gradske galerije u ljetnjikovcu Buća-Luković u Tivtu, bio je premali da primi sve zainteresovane koji su u petak veče željeli prisustvovati promociji knjige "Antiki fagot", autora Maša Čekića, poznatog tivatskog novinara i publiciste i dugogodišnjeg urednika Radio Tivta.
Među tvrde korice Čekiće je, kako je i sam rekao, smjestio ukupno 57 izuzetno interesantnih svojih priča o istoriji Boke, nekih njenih lokaliteta, palata, ljudi, ali jedinstvenih djelatnosti koje su se obavljale na obalama zaliva, poput proizvodnje svile... Tu su i storije o znamenitim ili manje poznatim Bokeljima i Bokeljkama, starim običajima, načinu života, kulturnoj baštini, tradiciji i vjerovanjima, ali i nezaobilazne priče o bokeškoj gastronomiji. Sve to Čekić je godinama pisao i objavljivao u svojojh kultnoj radijskoj emisiji „U susret vikendu“, te emisijama “Od mula do mula”, “Muzejske priče” , “Boka u prošlosti”, “Pisma bokeljska” na talasima Radio Tivta, koji je uz tivatski Centar za kulturu, odlučio taj vrijedni materijal pretvoriti i u formuknjige i bukvalno je pokloniti sugrađanima.
"Ovo je ozbiljno i višeslojno štivo, književno, a na publicističko djelo jer je Mašo na istorijski osnov iz dokumenata i predanja, ovdje nadogradio i dio sebe, svoje mašte i sentimenta, napravivši knjigu koja je svojevrsno putovanje kroz vrijeme u Boki od antike, do početka 20.vijeka”, kazao je profesor Neven Stanićić, jedan od recenzanata knjige „Antiki fagot“.
"Ono što me je privuklo kod Mašovog rada je naslov - Antiki fagot. Fagot je zavežljaj. To je nešto što se brzo prenosi sa mjesta na mjesto, spašava se. Interesantno je kako je to Mašo upakovao, i spasio ovaj dio Boke Kotorske koji se počeo gubiti i tumačiti na razne načine. Za razliku od svih koji su iz Boke uzimali, Mašo je dodao, ostavio nešto za generacije koje dolaze. Mašo nam otkriva Boku koja nije samo Kotor, Perast, već i dio zaleđa…”, istakao je Staničić dodajući da će se Čekićeva knjiga sigurno ubuduće jako puno citirati u svim novim istraživanjima i sagledavanjima Boke.
Ističući da je riječ o “knjizi za unuke i za turističke radnike”, direktor Radio Tivta, novinar i pjesnik Dragan Popadić rekao je da je “Antiki fagot” mogao izaći samo iz pera jako obrazovanog zaljubljenika u svoj zavičaj, “lokaliste globalnih pogleda” kakav je Mašo Čekić.
"Ove priče zabavljaju, informišu, edukuju, otvaraju vidike. Ispričane su u emisijama Radio Tivta „U susret vikendu“ koje je Mašo vodio od 1982. godine. Kasnije, sa drugim pričama, našle su se na našoj web stranici u elektronskoj formi i do sada ih je pročitalo više stotina hiljada ljudi”, istakao je Popadić.
Bivša novinarka tog radija, profesorica Blaženka Vučurović istakla je da “Antikom fagotu” posebnu vrijednost i “sočnost” daje obilna upotreba bokeškog dijalekta i lokalizama.
"Knjiga posjeduje snažnu sentimentalnu intonaciju, sa elementima melodramske uvjerljivosti, sa prefinjenom kombinacijom epskog i lirskog. Priče nisu tematski povezane, svaka ima svoj sadržaj i svoju dušu. Ispričane su jednostavnim stilom, laganim za čitanje i razumijevanje, sa dosta riječi koje karakterišu bokokotorsko jezičko područje”, istakla je Vučurović.
“Ja sam tu, nekako, vodio dijalog između svih nas i naše prošlosti. Ova knjiga dolazi u pravo vrijeme, kad se Crna Gora suočava sa značajnim poslom koji je dosta spor, a to je zaštita kulturne baštine u našoj državi. Ne možemo ništa sačuvati, ako prethodno ne damo uputstva mlađim generacijama”, kazao je Čekić koji je “Antiki fagot” posvetio svojim unucima.
Dodao je da je to prva knjiga u njegovoj “Bokeškoj trilogiji” i da je već pripremio i knjige “Bokeške pjatance” i kuvar tradicionalnih jela “Mali od kužine”. Odlomke iz knjige “Antikji fagot” čitala je Sonja Štilet, a veče je uljepšao nastup mlade violinistkinje Bobane Tešić.
Proći ćemo kao naši magarci ako ne budemo poštovali baštinu
"Ovu knjigu je napisao novinar - to su tekstovi onoga koji je hroničar vremena koje jeste, a u ovoj knjizi, ja sam novinar kroz bokeške vjekove. Zabilježio sam hroniku od pet hiljada godina do današnjih dana i priča koje nastaju u ovom vremenu. Moje 'Pismo magarcu u selu Špiljari' je simbolična priča, poruka svima koji je pročitaju i ne pročitaju, jer proći ćemo svi kao naši magarci, zaboravljeni, ubijeni, ako ne budemo poštovali ono što su nam preci ostavili, što danas zovemo, nematerijalna kulturna baština”, kazao je Čekić naglašavajući da nam “bez kulturne baštine, nizanje “Regent” i “Hilton” hotela na obali ništa ne znači”.
Podsjetio je da su se prebogatom bokeljskom kulturnom baštinom i istorijom bavili i bave mnogi naučnici, poput dr Miloša Miloševića, dr Lenke Blehove Čelebić, Anite Mažibradić, Rosta Kovijanića, don Nika Lukovića, ali da je njihove sjajne naučne radove trebalo pretvoriti u nešto pitkije i približnije prosječnom čitaocu i slušaocu, pa je stoga nastao i njegov specifičan ”novinarski izraz naučnih radova”.
Bonus video:
