Radnici u Crnoj Gori teško se odlučuju za mogućnost da prava ostvaruju kroz sudske postupke, zbog čega bi Inspekcija rada trebalo da bude prva linija odbrane poštovanja radnog zakonodavstva, ocijenio je generalni sekretar Unije slobodnih sindikata (USSCG), Srđa Keković.
Keković je, na okruglom stolu pod nazivom "Izgradnja jake, moderne i djelotvorne inspekcije rada", kazao da ti sudski postupci traju godinu i više, često dvije do tri, da su neizvjesni i skupi.
„Za period dok traju sudski postupci radnik mora da bude na stand by-u i da ne prima platu. To je neprihvatljivo za zaposlene i oni se teško odlučuju na taj korak u zaštiti prava, tako da su naše oči sa potpunim pravom uprte u Inspekciju rada, kao prvu liniju odbrane poštovanja radnog zakonodavstva u Crnoj Gori“, kazao je Keković.
On je na okruglom stolu, koji je USSCG organizovala u partnerstvu sa Fondacijom Friedrich Ebert, poručio da je uspostavljanje moderne i efikasne inspekcije rada od suštinskog, čak i egzistencijalnog značaja za svijet rada u Crnoj Gori.
Keković smatra da saradnju između Unije i Inspekcije rada treba formalizovati.
„To treba uraditi na način da mi, kada podnesemo zahtjev za inspekcijusku kontrolu i zamolimo inspektora da nas pozove kao nekog ko je inicirao proces, budemo prisutni tokom nadzora kako bi ukazali na dokaze. To do sada nije bila praksa“, objasnio je Keković.
On je podsjetio na kampanju USSCG prethodnih godina koja je bila vezana za nepoštovanje Zakona o državnim i drugim praznicima.
„Svi smo svjedoci da poslodavci u Crnoj Gori na najdrastičniji način krše pravo na slodbodan dan zaposlenih. Ponudili smo Inspekciji rada da zajedno izađemo na teren i napravimo sporazum o zajedničkoj saradnji i prepoznamo gdje su kršenja tih zakona kako bi popravili situaciju“, dodao je Keković.
On je naveo da je od tada prošlo šest godina i da još nije napravljen pomak po tom pitanju.
Keković smatra da je trebalo realizovati tu saradnju, koju su, kako je podsjetio, takođe ponudili i u drugoj kampanji USSCG vezano za blanko sporazumne raskide radnih odnosa.
„Ti raskidi su postali jedno devijantno ponašanje sve prisutnije u našoj praksi, gdje poslodavci, pritisnuti zakonom, moraju da potpišu ugovor o radu na neodređeno sa svojim zaposlenima, jer više ne mogu radnika da drže na određeno, nakon dvije godine rada“, poručio je Keković.
Poslodavci tada, kako je kazao, pristupaju sramnom činu koji i krivično treba da bude gonjen.
„Poslodavci tada tjeraju radnika da, prije nego što mu daju ugovor o radu na neodređeno, potpiše jedan papir na kome piše da, na primjer, Srđa Keković, koji treba da dobije ugovor na neodređeno, traži od svog poslodavca da sporazumno raskine taj ugovor o radu. Dakle, ja to unaprijed tržim, samo što ne unosim datum, već to poslodavac unese onoga trenutka kada poželi, tako da ja u stvari kada dobijem ugovor o radu na nedređeno, ja ga nemam“, tvrdi Keković.
On je rekao da je to samo jedan od instituta koji crnogorski poslodavci danas koriste da bi mobingovali i držali u stalnom strahu od otkaza zaposlene, kako se ne bi sindikalno organizovali i tražili svoja prava.
Keković je saopštio i da Inpekcija rada nema dovoljan broj inspektora, a da se obim posla povećava.
„Inspekcija rada treba da se osnaži po broju izvršilaca. Sa druge strane imamo i situaciju da ne postoje primjereni uslovi rada inspekcije. Sigurno je u posljednjih pet ili šest godina u Podgorici Inspekcija rada tri puta mijenjala svoje mjesto. To je krajnje neprihvatljivo“, smatra Keković.
On je naveo neke primjere iz prakse u kojima je, kako je rekao, Inspekcija rada trebalo drugačije da postupi i u kojima je imala zakonski osnov da zaštiti zaposlene.
Među tim primjerima su i zaposleni u Kombinatu aluminijuma Podgorica (KAP), koji, prema riječima Kekovića, šest godina ne mogu da koriste godišnji odmor.
Glavni inspektor rada, Angelina Međedović, saopštila je da Inspekcija rada u mjeri mogućeg i u okviru zakonski propisa postiže dobre rezultate posebno po pojedinačnim inicijativama.
„Ono što se riješi na pozitivan način prema podnosiocu inicijative negdje ostane neprimjećeno, ali zato slučajevi koje nažalost ne možemo da riješimo na poizitivan način u korist zaposlenih dobijaju neke dimenzije i podložni su kritikama sa svake strane“, smatra Međedović.
Ona je kazala da je zadovoljna radom Inspekcije rada iako, kako je navela, traba jačati njene kapacitete, posebno broj inspektora imajući u vidu straosnu strukturu.
„Trenutno imamo 35 inspektora, uključujući i mene, odnosno 26 za oblast radnih odnosa i zapošljavanja i devet za oblaskt zaštite i zdravlja na radu“, navela je Međedović.
Ona smatra da je to nedovoljno imajući u vidu i zdravstveno stanje inspektora.
„Potrebne su nove mlade snage“, saopštila je Međedović.
Ona je dodala da je primjetno da je prethodnih godina ojačalo povjerenje u inspekciju rada.
„Nekada smo mi imali sporadična obraćanja zaposlenih, a možda i nije bilo toliko kršenja propisa u ovoj oblasti. Čini mi se da smo vremenom stasali u jednu instituciju kojoj se zaposleni s povjerenjem obraćaju“, kazala je Međedović.
Inspekcija rada, kako je poručila, osim što djeluje po inicijativama kroz inspekcijski nadzor, svakodnevno prima u kancelarijama širom Crne Gore na neposredni razgovor svakoga ko je zainteresovan da dobije savjet i pomoć.
„To se ne odnosi samo na zapsolene nego i poslodavce, jer smo obavezni da i njima ukažemo na određene radno-pravne institute, kako bi se to sprovodilo u praksi“, zaključila je Međedović.
Okruglom stolu ce prisustvovati predstavnici Uprave za inspekcijske poslove, Poreske uprave (PU), Unije poslodavaca (UPCG), Agencije za mirno rjesavanje radnih sporova i nevladinog sektora i ekspert Evropskog sindikalnog instituta.
Bonus video:
