Američka zdravstvena asocijacija zaključila je da je stres uzrok čak 60 odsto svih bolesti. Iako mnogi osjećaju njegove pogubne posljedice zapravo malo ljudi zna kako izgleda mehanizam uticaja stresa na organizam.
Stručnjaci su sad to pokušali da objasne i zaključili da se kod akutnog stresa aktivira simpatički dio vegetativnog nervnog sitema i srž nadbubrežne žlijezde, iz koje se izlučuje u krv adrenalin. To je hormon urgentnosti i budnosti kod životinja i ljudi, koji priprema organizam za aktivno i agresivno reagovanje.
Reakcija na stresore uvijek podrazumeva pojavu neprijatnih emocija, nadražaj simpatikusa ili parasimpatikusa i lučenje hormona stresa. Sve to zajedno predstavlja "vanredno stanje" u organizmu. Bez obzira na to kakav je odgovor organizma, aktivan ili pasivan, narušena je uobičajena psihofizička ravnoteža. Takvo stanje, ako je suviše intenzivno ili se puno puta uzastopno ponavlja, može da dovede do simptoma psihičke i tjelesne patnje i do oštećenja pojedinih organa i organskih sistema.
U nekim hroničnim stresnim stanjima izlučuje se i previše kortizola i previše adrenalina. Višak adrenalina negativno utiče na kardiovaskularni sistem i cerebrovaskularni sistem, a višak kortizola negativno utiče na imunitet, na kožu, na zglobove, organe za varenje i mozak.
Mozak je baš i najosjetljiviji, pa su se istraživači između ostalog najviše bavili djelovanjem stresa na ovaj organ. Francuski naučnici dokazali su da stres čini ljude razdražljivima. To je ono što se na prvi pogled vidi, ali ono što se ne zna jeste da se tada u mozgu događaju hemijske promjene, i to tako što se onemogućava spajanje određenih neurona. Nažalost, neke promjene mogu biti trajne.
Istraživači su, takođe, otkrili da dugotrajan stres narušava sposobnost mozga za pamćenje i učenje. Smanjuje se volumen sive materije odgovorne za emocije, samokontrolu i normalno psihološko funkcionisanje. S vremenom se javljaju ozbiljne poteškoće u koncentraciji i sposobnosti nošenja sa sopstvenim emocijama.
Reakcije
1. Organizam ne razlikuje mali stres od velikog. Tipična reakcija na stres koju svakodnevno doživljamo i po nekoliko puta počinje kaskadom oko 1.400 hemijskih reakcija! 2. Zbog stresa pametni ljudi čine gluposti. Stres dovodi do, kako bi neurolozi rekli, "kortikalne blokade". Praktično, stres stopira određene funkcije u mozgu, pa ne možemo da reagujemo normalno. 3. Na stres možemo da se naviknemo. Neki ljudi su se toliko navikli na svakodnevnu žurbu, pritisak i stres da im je to prešlo u uobičajeno stanje. Stres se lako nagomila, pa nekad ne možemo da prepoznamo da smo zapravo pod stresom. 4. Možemo da kontrolišemo reakciju na stres. Ne moramo da budemo žrtve sopstvenih osjećanja i misli. Istina je da možemo da naučimo kako da se nosimo sa stresnim situacijama, kako nam se ne bi sve to odrazilo na mentalno i fizičko zdravlje. 5. Najbolja strategija kontrole stresa je u trenutku, jer odlaganje oslobađanja od stresa neće imati puno efekta. Ako čekamo vikend da se napijemo, odradimo trening ili nešto drugo, naše tijelo je već pretrpelo stresnu reakciju.
Stres uzrokuje i neplodnost
Mnoštvo je posljedica koje dugotrajan stres može da ostavi na tijelu, a posljednje istraživanje američke Škole javnog zdravlja "Mejlmen" pokazuje da muškarci koji su pod velikim stresom teže postaju očevi, a mogu imati i medicinskih problema s neplodnošću. Prema ovoj studiji, stres je uzročnik niže koncentracije spermatozoida, ali i njihove deformisanosti i smanjene pokretljivosti.
Neplodnost u jednakoj mjeri pogađa i muškarce i žene, a kod pripadnika jačeg pola upravo je kvalitet sperme ključan pokazatelj plodnosti, objašnjavaju naučnici koji su proučavali spermograme muškaraca starosti od 38 do 49 godina i istraživali povezanost rezultata sa subjektivnim i objektivnim nivoima stresa kojima su izloženi.
Oni koji su za sebe rekli da su pod velikim stresom, po pravilu su imali lošije nalaze pokretljivosti i broja spermatozoida. Iako stres povezan s radnim mjestom nije imao prevelik uticaj na nalaze, naučnici su otkrili da su nezaposleni muškarci u lošijem položaju kada je riječ o plodnosti zbog smanjenog nivoa muškog polnog hormona, testosterona.
Šta još izaziva...
Stres dovodi do tjeskobe i anksioznosti, što može dovesti do hipertenzije. Jako kucanje srca je jedan od glavnih znakova hipertenzije. Ako možete čuti lupanje srca, onda morate posjetiti ljekara.
Glavobolja
Jeste li ikada čula za „glavobolju zbog napetosti“? Previše stresa može stvarati lupanje i oštru glavobolju.
Krv iz nosa
Ako se pritisak naglo podigne, bez upozorenja, pPrirodni obrambeni mehanizam tijela tada pusti malo krvi zbog kontrole pritiska
Gubitak kose
U modernim vremenima, stres je jedan od glavnih razloga gubitka kose. Vidjećete preranu pojavu ćelavosti kod mnogih ljudi koji su još uvijek u svojim dvadesetim godinama.
Gubitak pamćenja
Stres može učiniti zaboravnim. Kratkoročni gubitak pamćenja često se događa kada imate puno radnog pritiska ili stresan život. Ako pamćenje počinje da izdaje, onda morate napraviti pauzu i oporaviti se.
Pretjerano znojenje
Preterano znojenje, znojenje dlanova ili stopala i osjećaj vrućine su znakovi stresa. Ako se obilato znojite, a sjediš u klimatizovanoj sobi, visok je nivo stresa.
Prijevremena pojava sijedih vlasi
Prerano sjedjenje događa se zbog gena ili nepodnošljivog stresa. Stres čini tvoju kosu sivom kod sljepoočnica. Danas, čak i mladi u dvadesetima imaju sijede.
Uporna razdražljivost
Ako stalno imate osećaj kakovam je potrebno da se izvičete na nekoga ili da istresate svoju energiju na neki drugi način, onda ste sigurno pod stresom. Naljutiti se ponekad je u redu, ali uporna razdražljivost je više od puke ljutnje.
Gubitak imuniteta
Jeste li bolesni svakog mjeseca? Ukoliko jeste onda je to zbog toga što stres utiče na imunitet.
Bonus video:
