Internista - kardiolog dr sc med Dragoslava Živkov Šaponja, radi u Institutu za Kardiovaskularne bolesti Vojvodine kao načelnik odjeljenja za srčane mane. Ujedno, ova energična žena dio je tima dr Ane Gifing, koji se bave hrono ishranom.
Program hrono ishrane dr Gifing osnova je za usporavanje starenja - sa antiejdžing efektom, a kao takav program je zahvaljujući izvanrednim rezultatima po opšte zdravlje, stekao mnogo pristalica.
Treba pomenuti da se metode hrono ishrane umnogome razlikuju od metoda ishrane i liječenja nekih bolesti koje su studenti do sada izučavali na svojim fakultetima širom svijeta i da daju izvanredne rezultate, a to potvrđuju i izjave brojnih pacijenata koje je liječila ova poznata doktorka.
Dragoslava Živkov Šaponja je kao autor ili koautor objavila u zemlji i inostranstvu preko 200 naučnih i stručnih radova. Autor je stručne knjige “Sikope” i poglavlja knjiga “Vaše srce i krvni sudovi” i “Poremećaji ritma srca”. Za Vijesti je govorila o prednostima hrono ishrane po ljudsko zdravlje.
- Po čemu je hrono ishrana revolucionaran pristup načinu jela i ishrane?
Moram odmah na početku da napravim ozbiljnu digresiju između naziva hrono ishrane dr Gifing koja je još 2009, zaštitila svoj patent kao jedinstveni program ne samo ishrane nego i primjene suplementacije i naziva hrono ishrana koji je prvi dao francuski nutricionista Alan Delaboa. Naime kao specijalista u Srbiji nepoznate antiaging medicine dr Ana Gifing je koncipirala jedinstven program koji jedinu dodirnu tačku sa programom dr Delaboa ima u satnici uzimanja obroka.
Većina ljekara, internista, endokrinologa, kardiologa, kakogod, kao da je zaboravila principe fiziologije, pa se sada čude kako to da program hrono ishrane daje takve rezultate. Suština je prilagođavanja vremena obroka našem digestivnom sistemu koji ima svoju “hronologiju” lučenja enzima u određeno doba dana. A kada mi ispoštujemo sopstvenu fiziologiju koja teži zdravom mišićavom tijelu punom snage onda je jasno zašto su rezultati više nego sjajni.
Naime program se najjednostavnije odnosi na preporuke satnice i kombinacije namirnica tako da mi svom tijelu ponudimo upravo ono sto ono “očekuje” od nas u određeno doba dana. Prvo najvažnije obilan, bogat doručak odmah kada ustanemo bez odlaganja, bez prethodne kafe, bez preskakanja! Tu je sve dozvoljeno, pa čak i č varci, parče slaninice, kajmak….. Drugo je ručak ide 5 sati poslije doručka treba da bude bogat proteinima, (meso) nema kombinacija sa hljebom i /ili tijestom dozvoljeno je povrće u kombinaciji, zatim salate… Večera mora da se pojede bar dva sata pred spavanje, da bude lagana -proteini i salata.
Ovaj metod ishrane je počeo prvo u Francuskoj, ima li neki poseban razlog što se prvo pojavio u toj zemlji i šta je uslovilo njegovu pojavu?
Program dr Ane Gifing i program francuskog autora Alana Delaboa osim satnice nemaju gotovo ništa slično. Naime u ovom programu francuskog autora su dozvoljeni šećeri i voće. Program dr Gifing izričito zabranjuje konzumiranje šećera, posebno što se zna da ishrana koja sadrži šećer, pri čemu to često može biti maskirano u raznim industrijskim proizvodima, pa ga možemo konzumirati, a da to i ne znamo. Zato mi edukujemo naše pacijente da pažljivo čitaju deklaracije na proizvodima, i da izbjegavaju one namirnice koje osim pojačivača ukusa imaju često i šećere koji mogu da naprave veću štetu našem organizmu nego holesterol. U eri smo kada broj dijabetičara, gojaznih ljudi, ljudi sa metaboličkim disbalansom poprima oblik pandemije.
- Zašto je ovaj program tako brzo prihvaćrn od strane mnogih ljudi širom svijeta?
Zanimljivo je da pacijenti koji krenu u program već poslije dvije nedjelje osjete povećanje energije, kilogrami se smanjuju na račun masnog tkiva, i nema povratka ukoliko se pridrzavamo preporuka. Ja volim da kažem to nije dijeta, to je životni stil!
Drugo mi imamo neke predrasude vezano za uzimanje namirnica, kombinaciju namirnica. Suština je da se program posveti individualno pacijentima, da se njima objasni zašto nešto moraju da poštuju, i koliko dugo će to trajati. U izdanju izdavačke kuće Agora izašla knjiga naše nutricionistkinje Lane Strajnić “Hronologija hrono ishrane” koja je sama bila u programu i koja je izgubila oko 30 kg, a sve vrijeme dok je sprovodila program je pisala svoje razultate, bilježila svoje pobjede i poraze u toj borbi, tako da kada ja imam nekog nevjernog Tomu, poklonim Laninu knjigu i poslije par mjeseci imam ispred sebe novu, podmlađenu nasmijanu osobu.
Insistiram na tome da se svijest ljudi promijeni jer 25 godina radim kao kardiolog i kada sam počinjala kao ljekar na odjeljenju bez iskustva, i sada kad imam veliko iskustvo i kada sam završila sve moguće specijalizacije i doktorirala, vidjela sam da se suštinski kod nas ništa nije promijenilo. Mi i dalje imamo praksu da potpišemo otpusnicu na kojoj prema copy paste principu piše „Pacijentu usmeno objašnjen dalji dijetetsko-higijenski režim života”. Jednu takvu otpusnicu sa mojim potpisom sam pokazala kolegama na predavanju koje sam držala na seminaru o hrono ishrani jer je jasno da mi time ništa nijesmo riješili. Sa tom otpusnicom dali smo jednom čovjeku, bez obzira na njegov nivo obrazovanja, da riješi jednu nerješivu jednačinu, on nema pojma šta to znači, a vjerujte mi da ni doktori ne znaju.
- Da li se hrono ishrana određuje za svakog pacijenta posebno, nešto poput medikamentozne terapije? Da li ovom programu mora prethoditi neka dijagnostička procedura za svakog pacijenta ponaosob?
Danas niko više ne postavlja pitanja da li je važno da se uspori fiziološki proces starenja. Odgovor na ovo pitanje je veliko DA, ali naravno kako.
CILJ programa je redukcija faktora rizika za nastanak oboljenja koje donosi starenje, a u čijoj je osnovi ateroskleoza a to je gojaznost, šećerna bolest, poremećaji matebolizma masti i kombinacije ovih faktora. Da bi se ovi rezulatati postigli pacijent se podvrgava detaljnim dijagnosti kim procedurama.
Program hrono ishrane dr Gifing je zapravo koncept preventivnog djelovanja upravo na proces usporavanja starenja balansiranom ishranom koja podrazumijeva primjenu namirnica usklađenu sa ritmovima lučenja hormona i enzima za varenje hrane, da bi našem organizmu ponudili upravo one namirnice koje prema fiziološkom ritmu lučenja digestivnih enzima i hormona u momentu kada naš organizam očekuje određenu namirnicu. Pri tome se daju precizna uputsva od strane i ljekara i nutricioniste šta se sa čime kombinuje, a šta ne.
Dio laboratorijskih analiza koje su neohodne za prevenciju kardiovaskularnih i cerebrovaskualrnih oboljenja bilo kao primarna ili sekundrana prevencija (prevencija nakon neželjenog događaja, infarkta, šloga i sl.) podrazumijeva mjerenje lipidnog statusa, šećera, hormona štitne žlijezde, homocisteina, vitamin D, kompletne krvne slike, funkcije bubrega).
Stavovi o ozloglašenom holesterolu posljednjih desetak godina se postepeno mijenjaju, tako da se danas gleda odnos dobrog HDL holesterola i LDL holesterola, i pacijentima se ne zabranjuju namirnice bogate holesterolom za doručak jer je to jedini način da se on dobro metaboliše, a holesterol je bitan za produkciju polnih hormona, vitamin D i slično, jer ako ga nema polni hormoni: estrogen progesterone i testosterone koji produkuju i muskari i žene ne može dovoljno da se sintetiše, a oni su važni za vitalnost i održavanje mladalačkog izgleda ne samo spolja, nego na vitalnost unutrašnjih organa. Rezultati programa usljed ispravljanja metabolizma u pravom smjeru, dovodi do vrlo brze redukcije masnih naslaga već poslije par nedjelja omogucavajući da se poveća nivo dnevne energije, zbog čega polaznici programa ne odustaju od programa već ga sprovode u kontinuitetu.
Počeli smo priču o usporavanju procesa starenja, jedna od važnih preporuka ovog programa je vježbanje, i to pravilno vježbanje pod stručnim nadzorom koje je komplementaran deio programa. Pokazalo se, da uvođenjem redovne fizičke aktivnosti u program rezultati postaju sve bolji. Smatra se da se najmanje 50% promjena koje se pripisuju „patološkom“ starenju, u populaciji razvijenog svijeta, pored nepravilne ishrane, može pripisati „atrofiji“ usljed neaktivnosti.
Redovna fizička aktivnost je značajan kriterijum za ocjenu zdravlja, a fizička neaktivnost značajan faktor rizika za nastanak pomenutih, različitih bolesti.
Fizička neaktivnost i loše zdravstve navike su „odgovorne“ za 8,2% godina života izgubljenih zbog prevremenog umiranja kod muškaraca i 11,8% kod žena (www.age-platform.eu 2012).
Dosadašnja istraživanja potvrdila su da postoje bojne zdravstvene dobrobiti a koje su u direktnoj vezi sa povećanjem fizičke aktivnosti. Koncept redovnog vježbanja za odrasle osobe, podrazumijeva primjenu od najmanje 150 minuta nedjeljeno a prema preporukama American College of Sports Medicine - ACSM.
Preporučuju se aerobne aktivnosti i vježbe snage, koje doprinose odlagnju propadanja mišićnih ćelija i samim tim usporavaju proces starenja. Povoljni efekti zapaženi su naročito u primjeni vježbi joge i pilatesa za razvoj snage i fleksibilnosti i umjerenih aerobinih aktivnosti u trajanju do 50 minuta.
Ovakav koncept “prirodnih” vježbi omogućice svakom pojedinicu bolju psihofizičku funkcionalnost a samim tim osjećaj zadovljstva. Naročito je važno istaći, da redovno, programirano vježbanje povoljno utiče na bolju sinhronizaciju rada neuroendokrinog sistema u cjelini i doprinosi boljem hormonskom statusu važnom za proces odlaganja starenja.
- Hrono ishrana prati fiziologiju ljudskog tijela, njegove metaboličke i druge procese koji se odvijaju u cilju održanja normalnog života, zna li se na koji način?
Naravno, ovo je program koji je naučno utemeljen i zasniva se na konceptu apsolutnog poznavanja ljudske fiziologije, biohemijskih karakteristika namirnice, glikemijskog indeksa, glikemijskog punjenja na osnovu kojih se pristupa kreiranju individualnog jelovnika. U novembru 2015. godine u Briselu je održan svjetski kongres antiaging medicine. Osnovna poruka se upravo odnosila na fiziološko starenje najprije naših endokrinih žlijezda, od štitne žlijezde pa do polnih žlijezda koje neminovno počinje već sa 40 godina, te da treba blagovremeno početi nadoknadu odgovarajućih hormona, prije svega bioidentičnih (isti kao što ih sam organizam pravi) da bi se usporilo starenje, i što je najvažnije oboljenja koja su povezana sa padom hormonske aktivnosti.
Žene u menopauzi su, odavno je poznato, izložene daleko većem riziku od nastanka infarkta miokarda, i šloga, a isto se dešava i sa muškarcima kojima prirodno nakon 45 godine pada nivo testosterona, i tako im se povećava rizik za nastanak ovih oboljenja. Savremeni koncept nadoknade hormona više nije pitanje kod meno i andropauze, već jednostavno znanje da se u ovim stanjima obrate stručnjacima. Drugim riječima na ovaj način se smanjuje ogroman rizik za nastanak onih oboljenja koja su povezana sa starenjem (poznato je da ženama u menopauzi rizik za nastanak infarkta miokarda, ili šloga raste skoro za 3 puta. Isto je i kod muškaraca kojima opada nivo testosterone i na taj način se drastično povećava rizik od nastanka šloga, ili pak infarkta srca).
Tako da savremeni koncept usmjeren na usporavanje, odlaganje procesa starenja podrazumijeva osim ishrane i fizicke aktivnosti primjenom suplmenata, kao primjenu hormonske terapije tamo gdje postoji deficit hormona.
- Da li sama hrono ishrana, bez medikamenata, može da reguliše metabolizam nekih hranljivih materija pogotovo masti i šećera, obzirom da poremećaji razgradnje ovih materija najčešće prave probleme mnogim ljudima?
Naravno da može, barem 70% i više, ali je primjena suplementacije komplementarna nutritivnom dijelu programa.
- Postoje li neka kalorijska ograničenja kod ovog vida ishrane i koliko su ona bitna?
Ne nikako, naprotiv ovaj program ne podrazumijeva hipokalorijsku dijetu, nema ograničenja u količini namirnica ne broji kalorije. I sada postoji mejnstrim koji kaže da se regulacija masnog tkiva i regulacija metabolizma masti svodi na gladovanje i odricanje od nekih namirnica koje su svakodnevica kod nas i preskakanje obroka.
Dođe mi pacijent i pohvali se da je smršao, da ima idealnu težinu i da ne doručkuje mjesecima, ima jedan obrok dnevno. Mi doktori, smo učili fiziologiju i trebalo bi da znamo da je preskaknje obroka kontraefektno za metabolizam masti i zato postoji određena satnica između obroka, najviše pet sati smije da prođe do sljedećeg obroka.
Ne smijemo preskakati obroke, a posebno ne doručak za koji je dozvoljeno da pojedete i čvarke, čak je to naša preporuka, pa i određenu količinu slanine, dakle masti životinjskog porijekla da biste svom organizmu dali materijal da taj dobar holesterol proizvede, a da onaj loš ne proizvodi jer kada nema sirovine, on proizvodi loš holesterol. Ovo je neki novi koncept u fiziologiji, u prevenciji određenih bolesti.
- Dakle, kod hrono ishrane najvažnije je jesti u pravo vrijeme i kombinovati određene namirnice. Možete li to pojasniti?
U prethodnom dijelu sam pričala o kombinaciji namirnica, sada bih rekla da se iz ishrane definitivno izbacuje bijelo brašno, bijeli hljeb, mlijeko, jer recimo naš oragnizam ne može da svari mlijeko (tele bi moglo) ali mi nismo telad, i vraćamo u jelovnike ražene, ovsene, hljebove od spelte, kinou, chia sjemenke, laneno sjeme i slično.
- Postoji li starosna granica kojom se određuje ko sve može ući u ovaj program ishrane?
Ne, ne postoji mi radimo sa trogodišnjom djecom i osamdesetogodišnjacima. Jedna mlada pacijentkinja je svojoj mami kada je prolazila pored naše ordinacije u Novom Sadu rekla „Mama, ovdje je počeo moj novi život” i vjerujem da je za naše pacijente zaista tako.
- Da li ste vi kao kardiolog zadovoljni kako program hrono ishrane utiče na kardio-vaskularne bolesnike?
Većina mojih pacijenata je uključena u program nezavisno da li imaju samo gojaznost i povišen krvni pritisak ili imaju već neku ozbiljniju kardiološku bolest infarkt srca, da su bili podvrgnuti nekoj od revaskularizacionih metoda (stent ili koronarni bajpas) jer pogrešnu ishranu ne može nijedna čarobna tableta da ispravi. Ali zato pravilna ishrana može da zamijeni mnoge ljekove. Ja insistiram na kontroli nekih metabolita kao što je recimo homocistein, i objašnjavam mojim pacijentima da prestanu da se plase holesterola, da je čak “dobar” holesterol HDL njihov saveznik i da treba da bude povišen, i da je neophodan za prozvodnju testosterone, estrogena koji su prirodna zaštita od nastanka šloga i infarkta.
Mi smo svi pravili neke greške, i ja i moje kolege. Pazite, mi smo obrazovani da budemo kardiolozi, pa mi bi prvi to trebalo da znamo, ali niko nam na to nije skrenuo pažnju.
U tom mnoštvu izbora, čak i kada želimo kvalitetno da se hranimo, gubimo kompas jer se neki trendovi u takozvanoj zdravoj ishrani stalno mijenjaju. Recimo, prije 60 godina nam je rečeno da je margarin odličan i da puter nikako ne valja, a danas su sve studije pokazale da je industrijski prerađena hrana sa transmastima najštetnija moguća stvar koja postoji na tržištu.
Naša preporuka je da se uvijek pogleda deklaracija, recimo koliko ima trans masti, mada veliki industrijski konglomerati, koji zarađuju velike pare na tome, često kriju ove informacije.
U Americi je donesen zakon da se u restoranima ne smiju koristiti namirnice sa transmastima. Skandinavske zemlje pokušavaju da potpuno izbace transmasti jer imaju problem sa arterosklerotskim bolestima. Jednostavno se trude da ne potroše novac na stentove i da taj pacijent ne dođe do šloga nakon koga je težak oporavak, a troškovi liječenja veliki i pitanje je da li će ikad više biti radno sposoban.
Tako da ozbiljne države brinu o takvim stvarima. Prevencija je suština. Moje kolege i ja idemo na kardiološke kongrese gdje slušamo - spuštajte masti, a niko ne priča kako da liječimo gojaznost. Fokus je u stentovima i novoj hirurgiji, a bolje je prevenirati.
- Koliko hrono ishrana može pomoći kod tretmana pacijenata koji već imaju određena obolenja srca i krvnih sudova i kakvi se rezultati mogu postići s njom?
Nikada nije bilo više kardiovaskularnih bolesti, a Vojvodina je crna tačka na karti Evrope i svijeta. Ja to slušam već 25 godina, a niko ne nudi program kako da se to riješi. Eto, mi nudimo program koji je stručno prihvatljiv i koji daje rezultate. Znači sve je mjerljivo, vaši rezultati su mjerljivi. Nije poenta da skinete 5 ili 15 kilograma pa da sve to vratite, nego to treba da postane vaša filozofija života, uz manje izmjene naravno, jer kasniji režim nije tako strog kao u restrikciji. Takođe, ovaj jelovnik je znatno jeftiniji jer, jer nema skupe prerađenje hrane ili koka-kole koja ima mnogo šećera.
Uzmete za doručak obrok sa životinjskim mastima i sporovarećim žitaricama koje taj plato šećera održavaju tako da bude bez skoka i pada i vi sve vrijeme imate osjećaj da ste siti. Kad se sve to fino metaboliše, vi ste gladni u jedan, ako ste doručkovali u osam sati, što je fiziološko vrijeme organizma za ručak. Ova ishrana je prilagođena našim fiziološkim principima.
Da li je hrono ishrana primjenljiva kod pacijenata oboljelih od teških bolesti, kao što je kancer, na primjer?
Mi gledamo da pomognemo svakom pacijentu, savremena onkologija je blagovremenim otkrivanjem i liječenjem postigla da se maligna oboljenja metodom skriniga ranije otkriju tako da operacije tumora budu blagovremene, a dodatna terapija svedena na minimum. Praćenjem biohemijskog sastava hrane insistiramo na alkalizaciji organizma, nezavisno da li je ili ne pacijent obolio od malignog oboljenja.
To se prije svega odnosi na takozvane bazne namirnice, ali i na primjenu limunade u toku cijelog dana da bi se uprkos toga što je ona kisjela, organizam alkalizovao, a zna se da tumorske ćelije vole kiselu sredinu na neki način pomoglo našem organizmu da se lakše “izbori” sa malignim ćelijama.
- Osim u Novom Sadu, gdje se još primjenjuje program dr Ane Gifing?
Na sreću naših pacijenata cijela bivša Jugoslavija je pokrivena centrima za hrono ishranu dr Gifing, od Ljubljane, Zagreba, Skoplja, Bijeljine, Niša, Kragujevca pa čak i Cirih, Antverpen...
Bonus video:
