Više od četiri sata trajalo je prvo ročište pred Sudom za prekršaje u Kotoru u postupku protiv predsjednika MZ Krtoli Ivana Starčevića protiv kojeg je tivatska policija podnijela prijavu zbog "neprijavljivanja protestnog skupa" – sponatne protestne šetnje mještana Krtola 10. aprila na Jadranskoj magistrali.
Nakon saslušanja Starčevića koji je negirao krivicu, te 15-ak mještana – svjedoka koji su dali iskaze njemu u korist, sutkinja Dijana Knežević zakazala je novo ročište za 3. novembar.
Na suđenje predsjedniku njihove MZ, u znak podrške, u Kotor je došlo 60-ak Krtoljana, a pred zgradom Suda za prekršaje bila je prisutna i policija.
Pripadnici policije u jutarnjim satima bili su prisutni i na kotorskoj raskrnici na Jadranskoj magistrali jer su Krtoljani prethodno najavili da će, ukoliko Starčević bude proglašen krivim i kažnjen, blokirati taj put.
Predsjedniku MZ Krtoli sudi se zbog toga što je tivatska policija Starčevića kao "odgovorno lice u pravnom licu", označila odgovornim za protestni skup Krtoljana 10. aprila kada je oko 200 mještana, prelazeći Jadransku magistralu preko pješačkih prelaza na raskrsnici Tivat-Kotor-Budva, na oko pola sata blokiralo saobraćaj.
Krtoljani su to uradili izražavajući nezadovoljstvo što su državne i lokalne vlasti predvođene tadašnjim gradonačelnikom Tivta Ivanom Novoselom (DPS), uporno mjesecima ignorisali njihove zahtjeve da se svima obezbjedi slobodan i nesmetan pristup glavnoj plaži u Krtolima, Plavi horizont u uvali Pržna.
Mještani su naime, došli do ugovora o 30-togodišnjem zakupu te plaže koje je JP "Morsko dobro" potpisalo sa kompanijom "Qatari Diar", a koji Katarcima omogućava da zabrane pristup na minimum 70 odsto površine plaže svima, osim klijentima i gostima svog budućeg stambeno-turističkog naselja koji "Qatari Diar" namjerava graditi u zaleđu jedne od najljepših uvala na primorju.
Žitelji Krtola to su shvatili kao udar na svoju egzistenciju jer veliki broj njih živi od turizma, a najveći broj gostiju u Krtole dolazi upravo zbog plaže Plavi horizont.
"Negirao sam krivicu jer zaista niti ja, niti Savjet MZ možemo biti odgovorni za nešto što nismo organizovali i što je produkt spontane odluke samih mještana koji su na ovaj način izrazili svoj revolt zbog ignorantskog odnosa države prema njima i pitanju od životnog značaja za te građane. Država je na našu štetu, dajući "Qatari Diaru" najmanje 70 odsto plaže Pržna, prekršila član 140 Ustava Crne Gore koji zabranjuje dovođenje bilo koga u monopolski položaj, a da ne pričam o drugim zakonskim odredbama koje zabranjuju diskriminaciju, ograničavanje slobode kretanja i slično", kazao je "Vijestima" Starčević.
On je, pored ostalih svjedoka koji će biti saslušani u nastavku postupka, od sutkinje Knežević tražio da se kao svjedoci pozovu i ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, bivši tivatski gradonačelnik Ivan Novosel i direktor JP Morsko dobro Predrag Jelušić, kao i novinari koji su pratili zborove građana u MZ Krtoli i sam protest na Jadranskjoj magistrali 10. aprila.
On je tražio i da tivatska policija, ako ih ima, pokaže službene zapisnike i naredbe kojima su njeni pripadnici tog dana naređivali mještanima Krtola da se uklone sa pješačkih prelaza na magistrali u korist prolaska vozila, a što se tada nije dogodilo.
"Prelazak ceste preko pješačkog prelaza ne da nije zabranjen, već je izričita zakonska obaveza pješaka kao učesnika u saobraćaju", istakao je Starčević.
Njega i Krtoljane su saopštenjima podržale lokalne partije Bokeški Forum i Tivatska Akcija čiji odbornici su u znak protesta, bojkotovali sjednicu SO Tivat, a na suđenju u Kotoru svojim prisustvom, podršku su mještanima i Starčeviću iskazali i odbornik DSS Dejan Risančić i predsjednica te partije Dragica Perović.
Bonus video:
