(Akademik Šerbo Rastoder, mr Sait Šabotić, Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore, Podgorica 2016,360 strana)
Istorija svakog naroda je istorija procesa dugog trajanja, a trag u vremenu je i te kako bitno znamenje koje za sobom ostavlja svaki pojedinac, svaka generacija ili svaki narod. I dok mi čekamo budućnost, prošlost nikako da nam prođe. Ona je uvijek, latentno prisutna i kao da nam poručuje: Ne idite utabanim putem. Krenite tamo gdje puta nema i ostavite traga. Budućnost, kaže Niče, „pripada onima koji se najdalje i najduže sjećaju prošlosti“. Spoj prošlosti i sadašnjosti ostvaren je i u Leksikonu Bošnjaka/Muslimana Crne Gore“.
Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore predstavlja plod višegodišnjeg kontinuiranog rada akademika Šerba Rastodera, mr Saita Šabotića i 27 angažovanih saradnika (Doc. dr Adis Balota; Š. Resulbegović; Durgut Jakub; Dr Hadrović Šemsudin; Dizdarević Faruk; Mr Markišić Halil; mr Ibrahimović Aldemar; Husein-CenoTuzović; Canka Mustafa; Agović Bajro; Džogović Fehim; Dr Dizdarević Asim; Franca Kemal; Dizdarević Abaz; Dr Dragana Kujović; prof. dr Zubčević Asim; Prof. dr Alihodžić Rifat; Rakić Ajdin; AdrovićAdmir; Dr Marina Čolaković; Šlaković Sead - Gano; Alković Cazo; Softić Adem; Murić Velija; Kerović Atvija; Miranović Mićo).
Okupivši brojni tim saradnika, autori i urednici tim povodom navode: "Tokom našeg višegodišnjeg rada, koji je bio vrlo dinamičan, nastojali smo da kao živi ljudi uronjeni u prošlost, stvorimo nauku i pri tom budemo što objektivniji, sistematičniji, da u svom radu obuhvatimo što je moguće veći broj ličnosti, događaja, pojmova i svega onoga što je sabrano u ovom Leksikonu, ali na način da uvažimo principe koje smo eksponirali u uvodnom dijelu našeg leksikografskog ostvarenja. U tom kontekstu smo nastojali da posmatramo Crnu Goru kao jedinstven prostor i jednu etničku zajednicu na tom prostoru i otuda su ličnosti, u odnosu na prostor disperzirani na sljedeći način: Ulcinj-Bar, 38; Podgorica 63; Nikšić 23; Bijelo Polje 112; Pljevlja 57; Berane 17; Petnjica-Bihor 62; Plav -Gusinje 105; Rožaje 67; Turska 18.
Leksikon ima ukupno 772 odrednice, od toga se 151 odnose na pojmove, 59 su opšteg karaktera a 621 se tiču ličnosti. "Kao što se može vidjeti iz sadržaja obuhvaćene su ličnosti kojima je Crna Gora izvorište a koji su se ostvarili širom planete od Turske do Australije i Amerike. Iako je po svom karakteru Leksikon nacionalni u njemu su situirane ličnosti, događaji i pojmovi koji uslovno ne pripadaju konkretnoj etničkoj zajednici ali su dio svijesti i tradicije Bošnjaka Crne Gore. Polazeći od činjenice da je Leksikon sinteza znanja koje se daje određenim odabirom, to nije slučajno naglašeno, da je svaki odabir subjektivan. U tom kontekstu svakako će biti i onih koji će naći načina i možda argumenata da prigovore i ovom Leksikonu. To je i njegov smisao, kritički promišljati i valorizovati. Koliko to nije jednostavno, prisjetimo se Vinstona Čerčila: „Stvarati istoriju je lak posao, a pisati istoriju je težak posao“.
Stvarajući i radeći na Leksikonu urednici i autori su bili pred različitim dilemama. Naročito je to bilo prisutno u onim prilikama kada su trebale biti ispisane biografije pojedinih ličnosti. Tim prije, što odbacujete ideološko-političke limite te na jednom mjestu trebate pozicionirati ulemu i laike, komuniste i antikomuniste, političare i komite, književnike i epičare, komandante partizanskih bataljona i komandante muslimanske milicije, učitelje i profesore univerziteta, heroje i izdajnike itd... Autori su bili svjesni, da se shvaćena kao složenost, istorija ne može valorizovati iz lokalne perspektive. Ona mora imati i u sebi uključivati i druge dimenzije, odnosno imati multiperspektivnost.
Ovaj Leksikon su urednici nastojali da koncipiraju na način da on bude bazična osnova za neki budući leksikon koji bi bio znatno obimniji, kvalitetniji i iscrpniji. To je posebno naglašeno u definisanim principima kojih su ih rukovodili od kojih vrijedi razmisliti o sljedećim: "Prvi, ambicija Leksikona u sadržajnom smislu nužno je limitirana količinom postojećeg znanja. Drugi, Leksikon je sinteza znanja izvršena po kriterijumima odabira. Kako je svaki odabir nužno subjektivan, besmisleno je braniti odabir samo stručnom argumentacijom, već treba imati na umu da je postojeći odabir samo osnova za neki drugi: bolji, kvalietniji i iscrpniji. Treći, dilema kako u sadržajnom smislu zadovoljiti ambiciju da Leksikon bude nešto najbolje iz istorije, tradicije i nasljeđa jednog naroda, može se razriješiti na više načina. Mi smo se opredijelili za onaj koji najefikasnije neutrališe ideološki protkanu subjektivnost i nužno u prvi plan ističe činjenicu posljedice - dobre ili loše svejedno. Peti, pitanje obima zastupljenosti treba pomiriti s našim i realnim parametrima veličine i dovesti ih do nivoa principa koji je odbranjiv.
Veličinu ličnosti ne određuje moć koju je posjedovala u jednom vremenu, već ono što je ostavila iza sebe kao vrijednost. Otuda vrlo svjesno davanje prioriteta znanju a ne politici i moći, što se, naravno, mnogima neće dopasti. Šesti, svaki konflikt, sukob, borba u istoriji nužno mora imati dvije strane. Ako se u izboru koncentrišete samo na jednu nužno ste odabrali stranu - pobjednika ili poraženog. Ako ste pak odabrali da budu zastupljene obje strane, nužno se izlažete gnjevu "pobjednika" koji se po pravilu prepoznaje kao "vlasnik sadašnjosti" i neprikosnoveni arbitar koji nikada nema interesa da vidi završetak procesa. I na kraju urednici posebno naglašavaju: "Deseti, suštinska ideja nastanka sličnih publikacija je u tome da svaka naredna bude bolja. Zato se očekuje da svako onaj ko misli da treba bolje i drugačije ima mogućnost da to pokaže kroz neko novo izdanje i tek tada svaka kritika, ne samo da je dobrodošla, poželjna, nego ona pomaže razumijevanju smisla sličnih intelektualnih zahvata. Uz to, treba imati na umu da je Leksikon samo peta knjiga iz edicije "Bošnjaci-muslimani Crne Gore u istorijskim izvorima 1806-2006" I-V, i da ga kao takvog treba posmatrati kao integralni dio jednog znatno opsežnijeg istraživačkog zahvata.
U Leksikonu su obrađene odrednice koje imaju kulturnoistorijski, društveni, naučni i svaki drugi supstrat identiteta jedne etničke zajednice. Pri tome je ova zajednica označena imenom (Bošnjaci-muslimani) koje je izvedeno kao kompromis iz socijalno-političke zbilje vremena u kojem je nastalo ovo djelo. Svjesno odbijajući da "prihvatimo iskonstruisanu i proizvedenu podjelu jednog naroda (na Bošnjake i Muslimane) i čvrsto zastupajući stanovište da se radi o jednom narodu kojeg su političke elite podijelile statističkim igrarijama, rizikovali smo da budemo izloženi bijesu neznavenih ali i priznanju još nerođenih"- zaključuju urednici.
Bonus video:
