Prvi multimedijalni festival Besac Fest biće otvoren u petak, drugog septembra, u tvrđavi Besac na Virpazaru, koja će u narednih mjesec dana postati internacionalno mjesto susreta, kreativnosti i stvaralaštva.
Prema riječima Stefana Boškovića, autora i organizatora manifestacije, Besac fest ima namjeru da kulturno i turistički promoviše prostor istoimene tvrđave iznad Virpazara ali i cijele regije oko Skadarskog jezera, koja ima izuzetan, no nedovoljno iskorišten kulturno-istorijski i turistički potencijal. Program festivala sastoji se iz više segmenata - književnog, muzičkog, filmskog i arhitektonskog, kroz koncerte, radionice i tribine, čiju produkciju potpisuju Stefan Bošković, podgorička Turistička agencija “Guliver” i izvršni producent Slobodan Radović. Fest se finansira iz programa Ministarstva održivog razvoja i turizma koji podržava manifestacije koje afirmišu kulturna dobra, a ostali pokrovitelji festivala su Ministarstvo kulture Crne Gore, Kulturni centar Bar, Opština Bar, Udruženje Krokodil i Boka art film festival.
Od drugog septembra na tvrđavi Besac startuje Besac Fest, multimedijalni festival koji će u trideset dana prdstaviti različite kulturne programe. Kao autoru i organizatoru manifestacije predstavlajnje kojih sadržaja vam je bio prioritetan?
Dio programa, odnosno samo otvaranje će se održati pod tvrđavom i na prostoru Virpazara, a prvom radionicom aktiviraće se i tvrđava. Multimedijalni festivali sami po sebi nude raznovrsnost, u ovom konceptu pogotovo, kada ste ipak ograničeni kvadraturom prostora, što mislim da je i prednost u stvaranju ovakvog festivala. Prvi Besac fest posmatram u stvari kao probu, opipavanje koncepta, koliko je čvrst i koliko može biti, i u kojem pravcu ga dalje razvijati. Čini mi se da je postavljena dobra osnova za narednu godinu. Prioriteti se mogu lako uvidjeti iz programa, ipak imao sam izvjesne poteškoće u skupljanju programa, jer ponekad, kada se stvari u glavi dobro poslože poželite sve i sada, tako da sam mnogo ideja o raznim radionicama i uopšte dešavanjima na tvrđavi morao da premjestim u naredne godine, što zbog finansijskih, što zbog drugih razloga.
Kako će publika “uploviti” u prvo izdanje Besac Festa?
Ponuđen je zanimljiv program, i to u mjestu kakvo je Virpazar i tvrđava Besac, kao i cijeloj okolini. Ne znam čime bih više uticao na publiku, generalno veoma sam posvećen onome što prihvatim da uradim, i čini mi se da jedino i vodimo računa o publici. Ovo nije pisanje proze, ovo je festival.
Festival će ugostiti jednu od najznačajnijih spisateljica s područja bivše Jugoslavije - Dašu Drndić. Kako je osmišljeno druženje festivalske publike sa poznatom književnicom i prevoditeljicom?
Moj omiljeni segment festivala jeste književno veče Daše Drndić, jedne od najistaknutijih spisateljica sa ovih prostora. Druženje publike s Dašom biće postavljeno kao klasično književno veče koje će moderirati Saša Ćirić, novinar i urednik iz Beograda, ali plan je da razgovor bude praćem projekcijom fotografija i dokumenata iz života i knjiga Daše Drndić, koje sadrže različitu dokumentarnu građu i vizuelni materijal.
U daljem cjelomjesečnom programu Besac Festa književni program obilježiće autori i izdavačke kuće iz Crne Gore i regiona. Ko su pisci i izdavači sa kojima ćemo se družiti?
U daljem, cjelomjesečnom programu predstaviće se književnici i izdavačke kuće iz regiona: Partizanska knjiga sa autorima Denisom Čokićem, Nemanjom Jovanovićem i Vladimirom Arsenićem, koji je uz Srđana Srdića suosnivač i kourednik ove izdavačke kuće. Partizanska knjiga je organizacija udruženog rada, asocijacija slobodnih proizvođača i zanatlija. Temelji se na principima partizanskih metoda borbe. Osnovno načelo Partizanske knjige glasi: Verovati, čitati, boriti se.
U toku festivala predstaviće se i izdavačka kuća Žuta kornjača kroz razgovore sa autorima Ilijom Đurovićem i Branom Mandićem. Nezavisno izdavaštvo kakvo predstavlja “Žuta kornjača” je vezano za književnost napisanu na crnogorskom, srpskom, hrvatskom ili bosanskom jeziku, kao i prevode svjetske književnosti. I s obzirom na uslove u kojima su i nastali i podigli, kuću treba uporediti sa prošlogodišnjom produkcijom i vidiljivošću koju su imali.
Akcenat ste stavili i na muzički program u okviru kojeg će atraktivni istorijski kompleks na Skadarskom jezeru oživjeti uz hrvatski instrumentalni sastav Bambi Molesters, uz savremeni džez sastav Chui...
U Crnoj Gori teško je privući publiku, pogotovo na književne večeri, ako se ne održavaju u glavnom gradu. Bilo koji koncept najpametnije je objediniti koncertom. Pri tom nije jednostavno naći bend ili ansambl koji nije “izlizan”, odnosno da nije svirao pred našom publikom više puta. Vjerujem da će publika zaista uživati uz Molesterse i Chui.
Šta Besac Fest donosi ljubiteljima filmske umjetnosti?
Imali smo priliku cijele ove i prošle godine da čujemo mnogo lijepih stvari o novoj crnogorskoj kinematografiji. Uz još nekoliko drugih ostvarenja, ovo su filmovi koji su pokupili značajne nagrade na festivalima širom svijeta: Umir krvi - Senad Šahmanović, Biserna obala - Dušan Kasalica, Zakloni - Ivan Salatić. Iako je publika dosta čula o ovim ostvarenjima, ipak nije imala prilku da ih pogleda, sem na određenim festivalima. Filmski segment će se na Besac festu naredne godine posebno razvijati kroz trodnevni cjelovečernji program.
Raznovrsnost festivalskih programa potvrđuje i organizovanje istorijskih i arhitektonskih radionica?
Kulturna dobra na Skadarskom jezeru su vrlo karakterističan i jedinstven fond i svako pojedinačno sa svojom specifičnom lokacijom ima veliki značaj u istorijskom i društvenom smislu, vrijednost u arhitektonskom smislu i značajan potencijal za budući razvoj. Cilj istorijskih i arhitektonskih radionica je da ispitaju potencijal i postave smjernice za budući razvoj ovih kulturnih dobara, kako svakog objekta pojedinačno, tako i cjeline kompleksa koju čine ova mjesta zajedno.
Radionice sa kompozitorom Borisom Filanovskim
Muzički program osmislili ste i kroz svakodnevne radionice u prostoru tvrđave. Kako je koncipiran njihov rad, ko će biti predavači, a ko polaznici?
Prvu radionica, odnosno svakodnevno muziciranje u prostoru tvrđave će voditi poznati ruski kompozitor Boris Filanovski sa studentima Muzičke akademije sa Cetinja. Boris Filanovski, jedan od najboljih ruskih kompozitora sa sjedištem u Berlinu, napisao je kompoziciju za studente Muzičke akademije sa Cetinja. Kompozicija je napisana po narudžbi Festivala savremene umjetnosti TransArt u Bolcanu (Italija), a u ambijentu Besca na njoj će raditi sedmočlani ansambl studenata, za ovu priliku okupljen pod imenom GusLiars. Na guslama, tradicionalnom crnogorskom instrumentu, mladi umjetnici izvešće kompoziciju Group Portrait With Massacre - Song of Western Slavs.
Mikrotonalna kompozicija za sedam instrumenata i sedam glasova napisana je na osnovu postojećeg tonalnog registra gusala. Ansambl GusLiars će u autentičnom ambijentu tvrđave Besac raditi na pedesetominutnoj kompoziciji, čija je premijera zakazana za 25. septembar, na festivalu TransArt u Bolcanu u Italiji.
Bonus video:
