Poznati hrvatski dirigent Mladen Tarbuk već drugu godinu je na čelu jednog od najvažnijih festivala u regionu - Dubrovačkih ljetnjih igara. Kao indentantu, i prošle i ove godine najveći problem je predstavljao smanjeni budžet, a ovogodišnje Igre prolaze sa budžetom koji je među najmanjima u istoriji festivala. Kao dirigent velikog iskustva, Tarbuk je ostavio trag u radu Simfonijskog orkestra Hrvatske radio-televizije. U Zagrebu je svojevremeno prvo studirao fiziku, pa kompoziciju, dok je dirigovanje završio u klasi prof. Igora Gjadrova. Dobitnik više nagrada i priznanja u zemlji i inostranstvu, Tarbuk je redovni profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. U Kotor sa Dubrovačkim simfonijskim orkestrom dolazi drugu godinu zaredom, ali ovaj put na Don Brankove dane muzike dovodi i klapu Kaše koja je ove godine već pobrala nagrade (druga i nagrada publike) na KotorArtu, odnosno na Međunarodnom festivalu klapa u Perastu. Na koncertu, koji će biti održan večeras na Pjaci kina, orkestar će izvesti poznate hitove filmske muzike.
Nakon prošlogodišnjeg nastupa sa programom umjetničke muzike, ovaj put donosite program pristupačan široj javnosti - aranžmanе sa klapom Kaše i filmsku muziku. Zašto ste se odlučili za takav “populistički“ potez, kada je riječ o programu?
Nisam se odlučio ja, već je to bila molba umjetničkog direktora festivala, maestra Martinovića.
I ovaj put Kotorani će imati priliku da slušaju reprezentativno djelo hrvatskog “klasika“ Luke Sorkočevića, o kojem se zna i van granica Hrvatske. Pored DLJI i DSO koje su kao institucije u kontinuitetu promovisale njegovo stvaralaštvo, te snimaka kako domaćih tako i inostranih kuća (Salzburger Hofmusik), pa Vašeg ličnog zalaganja naravno, šta je to što bi trebalo još učiniti kako bi stvaralaštvo ovog autora bilo još vidljivije?
Problem je postojanje Šulekove prerade svih Sorkočevićevih simfonija koje su se uvriježile u izvođačkoj praksi, i koje još uvijek najčešće možete čuti na koncertima hrvatskih orkestara. Ovom prilikom izvodimo Petu simfoniju u D-duru u njenom izvornom obliku. Uopšte govoreći, uvijek se trudim da izvodim original, te se nadam da će nadolazeći naraštaj hrvatskih dirigenata u duhu vremena u kojem živimo prihvatiti moj izbor. Tako će i Sorkočević konačno da zaživi u obliku u kojem je napisan.
U toku su druge po redu Dubrovačke ljetnje igre u kojima obavljate funkciju intendanta? Kako ste zadovoljni prošlogodišnjim festivalom? Čini se da je najviše “bure“ podigla predstava Elementarne čestice, koja je u stvari pobrala odlične kritike?
Vrlo sam zadovoljan činjenicom da smo usprkos mnogim preprekama uspjeli ostvariti cjelokupan planirani program prošlogodišnjeg festivala. Bura oko Elementarnih čestica je ipak bila bura u čaši vode.
Na koji način je ovogodišnji koncept DLJI kontekstualizovan? Kojih ste se temama vodili ovaj put u osmišljavanju programa?
Nekoliko tema je poslužilo za osnovu ovogodišnjeg festivala. To je godišnjica Šekspirove smrti, umjetnost španskog kruga, te odnos mladih i starijih pijanista svjetske reputacije.
Da li je ove godine bolja ili lošija situacija sa finansijskom podrškom? Da podsjetimo, prošle godine je Dubrovačko-neretvanska županija odustala od finansijske saranje.
Ove godine je još teže. Budžet je među najtanjima u povijesti Igara. Ostali smo bez glavnog sponzora, kompanije VIPnet, a došlo nam je na naplatu policijsko osiguravanje prošlogodišnjih Elementarnih čestica.
Festival je mjesto koje treba da prezentuje ono što je dobro u umjetnosti, da publici predstavlja umjetničke vrijednosti koje dolaze sa svih meridijana. Pored toga, festivali njeguju i domaće stvaralaštvo, domaću muzičku scenu, čime se pozicioniraju kao društveno i kulturološki odgovorne institucije. S tim u vezi, koliki je udio hrvatskih umjetnika, možda procentualno, u DLJI? Da li je taj udio konstantan ili varira od godine do godine? Koliko, kao intendant, stavljate akcenat da domaću produkciju, na porudžbine novih djela hrvatskih kompozitora?
Svake godine naručujemo jedno djelo koje se izvede u okviru festivala. Ove godine je to Simfonija Frana Đurovića. Na festivalu redovno nastupaju Simfonijski orkestar Hrvatske radio-televizije, Dubrovački simfonijski orkestar, te brojni hrvatski glazbenici. Tokom izbora ne razmišljam o postotcima, već o konceptu i naravno kvalitetu.
Kao što ste rekli, Dubrovački simfonijski orkestar je višegodišnji i redovni sudionik programa DLJI. Pored toga, čuveni Ivo Pogorelić, koji je povremeno nastupao na DLJI, prošle godine je aktuelizovan, ali i ove. Takođe, primećuje se i ponavljanje kvarteta Henšel. Koji su konkretni razlozi za ponovno angažovanje ovog kvarteta - da li je to bio jedan od najboljih, najposjećenijih koncerata prošle godine?
Radi se o tradiciji koju pokušavamo stvoriti - umjetnika ili ansambl nagrađen nagradom Orlando pozivamo i sljedeće godine da nastupi na festivalu. Ivo Pogorelić ove godine održava resital, dok je prošle godine svirao sa Kamernim studijom Zagrebačke filharmonije.
Takođe, i Vi ste nastupali kao dirigent prošle godine, a i ove godine ste sa Simfonijskim orkestrom HRT-a. Da li Vam je negdje u javnosti zamjereno da se radi o sukobu interesa?
Nije, jer nastupam besplatno. Da ne govorim o prepisu notnog materijala za taj koncert koji sam načinio takođe besplatno, ne bismo li uštedjeli novac i stavili nekako program u postojeći budžet. I još sam donirao osam hiljada eura vlastitog novca.
Španski tonovi u fokusu Dubrovačkih ljetnjih igara
Festival će završiti jednim malim ciklusom mladih violinističkih i pijanističkih virtuoza koje smo odabrali u saradnji s briselskim Takmičenjem kraljice Elizabete. To je festivalski prozor u budućnost. Istovremeno ćemo imati priliku da slušamo najslavnije pijaniste starijeg naraštaja poput Iva Pogorelića i Filipa Antrmona. Pijanista Mikele Kampanela je već izveo koncert vrijedan pamćenja i divljenja. Na svečanom otvaranju i gala koncertu dan nakon otvaranja, nastupio je slavni tenor Hose Kura, a odmah zatim vidjeli smo čarobno baletsko veče na Lokrumu u izvođenju baletskog ansambla SNG Maribor i Dubrovačkog simfonijskog orkestra. Španski ton je prevladavao, premda smo na gala koncertu izveli odlomke iz Verdijevog Otela, te simfonijsku poemu Hamlet Blagoja Berse...
Bonus video:
