Kao dio Likovnog programa jubilarnog Grad teatra otvorena je izložba metaforičnog naslova “Budvanski murali“, koju pomalo “neobičnom“ čini mjesto samog otvaranja - devet grafika velikog formata izloženo je na zidinama Starog grada (bedem iznad šankova, kod ulaza od gvozdenih vrata), čime umjetnost ulazi u živu “komunikaciju” sa prostorom i svim posjetiocima Budve.
Riječ je o radovima mladih grafičkih dizajnera, Ivane Vujošević, Jelene Tošković i Srđe Dragovića, koji su apsolventi postdiplomskih specijalističkih studija fakulteta likovne umjetnosti na Cetinju. Kako je istakao Merin Smailagić, urednik Likovnog programa Grad teatra, izložbom “Budvanski murali“ festival je želio da da priliku i mladim stvarocima - studentima, da na jubilarnom festivalu pokažu svoj dar.
“Izrada murala ostvarena je u saradnji sa Akademijom na Cetinju, zadata tema studentima slikarstva i dizajna bila je 'Festival', a činjenica da će njihovi radovi stajati na gradskim zidinama, znači da ovi mladi umjetnici sami 'dolaze' i pred publiku koja nema naviku da posjećuje izložbe, skreću joj pažnju i animiraju je da uživa u umjetnosti“, istakao je Smailagić.
Izrada murala ostvarena je u saradnji sa Akademijom na Cetinju
Po riječima Ane Matić, profesorke Grafičkih komunikacija na FLU Cetinje, ova izložba, pored promocije mladih umjetnika i promocije fakulteta na jednom značajnom festivalu kao što je Grad teatar, ima za cilj i da otvara prostor da se ilustracija približi gradu na najdirektniji način.
Za Jelenu Tošković (1991), kako je izjavila, inspiracija za radove koje imamo priliku da vidimo bila je literatura - slovenska i nordijska mitologija,Rilkeova poezija...
“Meni bi ključna umjetnička 'veza' sa Grad teatrom bio njegov književni program, tu bih tražila inspiraciju za svoje radove, a ova izložba mi je jako važna, jer u Crnoj Gori nema puno prilika da se predstave mladi umjetnici”, kazala je Tošković.
I Ivana Vujošević (1992) ističe značaj ove izložbe.
“Dizajn u prostoru je neko novo polje kod nas, pogotovo za istraživanje, naročito je to važno, recimo, u Budvi, za fetsival Grad teatar, koji se bori sa nečim što nije estetski prihvatljivo. Dizajn u prostoru može da bude jedan štit od svega toga”, kazala je mlada umjetnica.
Srđa Dragović (1990) smatra, da bi svoj ilustrativni pristup Grad teatru vezao za umrežavanje, jer festival jednako mora biti prisutan u gradu, kao što grad mora biti prisutan u festivalu.
Autorsko veče Ognjena Spahića na Trgu pjesnika
Književni program jubilarnog Grad teatra nastavlja se večeras u 21 sat, kada će na Trgu pjesnika biti održano autorsko veče Ognjena Spahića, jednog od najznačajnijih i naizrazitijih predstavnika savremene crnogorske književne i javne scene.
Ognjen Spahić (1977) objavio je knjige kratkih priča “Sve to”, “Zimska potraga”, “Puna glava radosti“. Njegovi romani “Hansenova djeca”, za koji je 2005. dobio nagradu “Meša Selimović”, a u Rumuniji priznanje “Ovid Festival Prize” (2004, kada je objavljen, proglašen je konkuretnom za 'verovatno najveće književno otkriće godine od Vardara pa do Triglava', kako je zapisao kritičar Teofil Pančić), i “Masalai” svrstavaju se u djela koja obilježavaju savremenu književnu produkciju u regionu.
Spahićeve knjige prevođene su na francuski, italijanski, engleski, mađarski, bugarski, arapski, rumunski jezik, a za knjigu “Puna glava radosti“ 2014. dobio je Nagradu Evropske unije književnosti. Kako je zapisano u obrazloženju, “ova nagrada posvećena je najboljim mladim i perspektivnim autorima u Evropi, bez obzira na zemlju iz koje dolaze ili jezik kojim govore. Cilj ove nagrade je da se istakne najbolje što evropska moderna književnost može da ponudi, da podstakne prekograničnu prodaju i da promoviše prevođenje, objavljivanje i čitanje književnosti drugih zemalja“.
Sa Ognjenom Spahićem večeras na Trgu pjesnika razgovaraće Brano Mandić, novinar i književnik.
Bonus video:
