U Islamskom kulturnom centru u petak veče promovisan je Leksikon Bošnjaka/Muslimana Crne Gore, objavljen u izdanju „Almanaha“, čiji su autori i urednici akademik Šerbo Rastoder i mr Sait Šabović. Pred mnogobrojnim predstavnicima javnog i kulturnog života grada i države, dr Rastoder je zahvalio 28 saradnika i svim ostalim ljudima koji su pomogli da se napravi djelo u kojem su prvi put na jednom mjestu sabrani u isto vrijeme „komunisti i antikomunisti, fašisti i antifašisti, muslimanska milicija i komandant muslimansko-partizanskog bataljona, Muslimani i Bošnjaci, Crnogorci islamske vjere“.
"Leksikon će biti napadnut kao i sve do sad. Sve ono što ne valja u Leksikonu je greška moja i Saitova, sve što valja je zasluga ljudi koji su nam nesebično pomagali. Nemam iluziju da je ovo dobro djelo, samo znam da je smisao svake knjige da ona naredna bude bolja", rekao je dr Rastoder.
Ističući da je vodio računa da u knjizi budu ljudi „koji su svojim djelom ispisali svoje biografije“, od 562 ličnosti iz leksikona Rastoder je izdvojio dvije za koje se, kakoje kazao, vezao tokom pisanja.
"Baranin Esad Karađuzović jedan je od osnivača Mladih muslimana i čovjek za kojeg Alija Izetbegović u svojim memoarima tvrdi da ga je naučio prvim slovima islama. Druga ličnost mi je bila paradigma sudbine jednog naroda-Bjelopoljac Kemal Franca, predstavnik one inteligencije koja je završila veliku medresu u Skoplju, čudesnu školu iz koje su sve hodže otišle u komuniste, ali istovremeno i po tome što je najveći dio naše inteligencije upravo iz te škole", istakaoje dr Rastoder.
Najavivši da će ova edicija imati više knjiga, mr Sait Šabotić je ukazao da se u izradi leksikona posebno vodilo računa o graditeljskom nasljeđu, od sakralnih objekata – džamija i turbeta, do mostova.
"Leksikon sabire preko 600 imena koje su za gotovo sve nas raspršeno znanje sabrano u cjelini koja osvjetljava upravo na početku spomenuta tri pitanja –gdje smo, otkud smo tu i kuda odavde možemo. Iz ovog Leksikona ljudi mogu o bošnjaštvu govoriti bez ikakvog stida i s ponosom etničkog svjedočenja budućnosti svih nas i nepoštenog zahtijevanja onih prava koje jamči to da jesmo ljudi na svim mjestima. Tamo gdje Bošnjaci sa tom misijom budu, svi njihovi susjedi u cijelom svijetu mogu biti sretni što ih imaju kao sabesjednike, zato je ova knjiga važan znak tog novog proljeća Bošnjaka u svijetu-rekao je predsjednik Međunarodnog foruma Bosne akademik Rusmir Mahmutćehajić iz Sarajeva, najavljen kao jedan od najvećih muslimanskih intelektualaca Evrope.
Na 340 strana formata A4, leksikon je sabrao 621 ličnost i 151 pojam od 1806-2006. Prof. dr Rifat Škrijelj, rektor Univerziteta u Sarajevu, naveo je da je značaj ovog djela u tome što objedinjuje „individualnu sposobnost i kvalitet Bošnjaka/Muslimana, dajući im kolektivni uspjeh u opstanku na ovim prostorima“.
"Nakon ovog djela, više se niko neće tek tako usuditi da se igra pisanja leksikona. Ovo je adresar ljudi koji su učinili najbolje i Bošnjaci možda prvi put u svojoj istoriji kažu „Bićete notirani i vi koji ste učinili najbolje, ali i vi koji ste učinili najgore“, istovremeno je i putokaz, čudo opstanka jednog naroda koji neće samo da prati", istakao je urednik nedjeljnika „Monitor“ Esad Kočan.
Prof. dr Selma Muhić Dizdarević sa Univerziteta u Pragu rekla je da se u Leksikonu ističe da bošnjaštvo „mora biti i unutar naše zajednice, mora imati više strana, određeni pluralitet“, dodajući da knjigu vidi kao jedan od načina koji „odvraća opasnost od brisanja i kao nešto što omogućava konstruisanje kolektivne memorije i njenog bilježenja“.
Na prezentaciji Leksikona govorili su i slikar Muharem Muratović, tehnički urednik dr Adis Balota i urednik „Almanaha“ Atvija Kerović, a medijatorka je bila Jasmina Rastoder.
Galerija
Bonus video:
