Izložba fotografija Miodraga-Gaba Golubina otvorena je u utorak veče u hercegnovskom ogranku Matice crnogorske.
“Podsjetiću na izreku da jedna fotografija vrijedi više od hiljadu riječi. Poslije izvjesnog broja godina, a kolekcija foto Laforesta je nanizala skoro osam decenija, one postaju pravo bogatstvo riječi pretočenih u vizuelni identitet, u svjedočanstvo, u dokument jednog vremena, prostora, prirode, običaja, ljudi”, kazala je novinarka Vitka Vujnović otvarajući izložbu.
Dio fotografija koje su izložene čuvane su u prebogatoj zbirci porodice Laforest, a onda ih je akademska slikarka, unuka Franca Laforesta, Lidija, povjerila na čuvanje Novljaninu Miodragu-Gabu Golubinu, jer dijele istu ljubav prema umjetnosti fotografije, i prema gradu.
Drugi dio postavke čine fotografije čiji je autor Gabo Golubin.
“Imamo, na Laforestovim fotografijama, crno-bijelu priču o Novom jednog vremena, fotografije sa kojih možemo čitati atmosferu, i arhitekturu, i mirise i boje, i imamo drugi tok- fotografije sa autorskim pečatom Miodraga Golubina, na kome je Novi našeg doba. U svim bojama - ali fotografije sa kojih takođe možemo čitati i atmosferu i arhitekturu i mirise i boju - i možemo ih svesti na kontrast crno-bijelo, a da one opet budu raskošne”, navela je Vujnović.
Miodrag-Gabo Golubin za 40 godina snimanja, sakupljanja i bavljenja umjetnošću napravio je zbirku sa preko 40.000 fotografija; u kolekciji ima blizu hiljadu filmova, nekoliko hiljada staklenih ploča (preteča filmova), a broj zapisa na CD i ne zna. Učestovao je na preko 50 kolektivnih izložbi širom bivše Jugoslavije i dobio brojne nagrade.
Na fotografijama koje čuva zabilježeni su skoro svi važniji događaji iz života grada, ali i sačuvani likovi njegovih žitelja. Naročito su upečatljive fotografije hercegnovskih oriđinala.
Članovi porodice Laforest, prvi hercegnovski fotografi
Franc Laforest bio je vlasnik fotografskih ateljea u Herceg Novom, Kumboru, Tivtu, Dubrovniku i Zagrebu. Za svoj fotografski rad je nagrađen na prvoj jugoslovenskoj izložbi fotografija u Splitu 1926, zatim i na međunarodnoj izložbi u Parizu 1932. godine. u Splitu 1926, zatim i na međunarodnoj izložbi u Parizu 1932. godine, pa je opravdan bio i predlog koji se na izložbi čuo - da jedna ulica u gradu dobije ime po porodici Laforest, da ova kolekcija dobije dom kako bi bila dostupna i mještanima i gostima.
Vujnović je podsjetila da je Feliks Laforest bio odbornik u skupštini Herceg Novog, predstavnik grada u zanatskoj komori, jedan od osnivača PVK Jadran, i Vatrogasnog društva.
Bonus video:
