Vlada Crne Gore u potpunosti ne ispunjava minimum standarda za borbu protiv trgovine ljudima.
To piše u novom izvještaju Stejt departmenta.
Sa druge strane, u izvještaju se navodi da crnogorska Vlada čini napore u prevenciji trafikinga i da je učinila značajne napore da ispuni tražene standarde.
“Vlada čini jake napore u prevenciji, donošenjem 2015. Akcionog plana za implementaciju anti-trafiking strategije 2012-2018. Napori za sprovođenje zakona su bili ograničeni.
Vlada je pokrenula četiri nove istrage i nastavila da postupak protiv odgovornih za krivično djelo posredovanje u prostituciji”, piše u izvještaju Stejt dipartmenta, kojim je obuhvaćeno stanje u brojnim zemljama.
Dodaje se da je Vlada obezbijedila uslužni servis za žrtve trafikinga i zabilježila povećanje broja žrtava...
Iz Stejt departmenta dali su i preporuke za borbu protiv trgovine ljudima u Crnoj Gori.
“Energično istražiti, krivično goniti i osuditi trafikante, uključujući i zvaničnike saučesnike u skladu sa članom 444 Krivičnog zakonika (KZ).
Povećati proaktivno nadgledanje potencijalnih žrtava, posebno djece primorane da prosjače i žena primoranih na prostituciju”, navodi se u izvještaju.
Preporučuju razvijanje multidisciplinarnog pristupa proaktivne identifikacije žrtava i uključivanje nevladinih organizacija u nacionalni mehanizam upućivanja žrtava.
“Nastaviti sa obukom u sprovođenju zakona granične policije, sudstva, javnih službenika koji rade sa ranjivom populacijom na identifikaciji i procedurama sa žrtavama i gonjenja trafikanata”, piše u izvještaju.
Iz Stejt departmenta preporučuju i da se minimizira šteta za žrtave trafikinga.
“Da se žrtve ohrabre i uključe u gonjenje, ali da u tom postupku budu zaštićene”, piše u preporukama.
U izvještaju ministarstva inostranih poslova SAD navode da Vlada u 2015. godini nije pokrenula nijedan novi predmet gonjenja za kršenje člana 444 Krivičnog zakonika, odnosno člana koji tretira trgovinu ljudima.
Po tom članu u 2014. pokrenut je jedan predmet.
“Međutim, u jednom slučaju koji uključuje posredovanje u prostituciji, okrivljeni se suočio sa kaznom od dvije do 10 godina zatvora, slično sa kaznom sa kojom bi se suočio da mu je na teret stavljen član 444 KZ, i vlada je taj slučaj prepoznala kao slučaj žrtve trafikinga”, piše u izvještaju.
Dodaje se da vlasti u 2015, kao i u 2014. godini, nijesu obezbijedile nijednu novu presudu na osnovu člana Krivičnog zakonika koji tretira trgovinu ljudima.
“Nije prijavljena nijedna istraga, gonjenje i presuda u kojoj su vladini zvaničnici saučesnici u krivičnim djelima trgovine ljudima”, piše u izvještaju.
Slično stanja kao u Crnoj Gori je i u Makedoniji, Kosovu...
Jedan od pozitivnih primjera ispunjenja minimuma standarda borbe protiv trafikinga je Vlada Litvanije.
Kriminalci koriste djevojke i žene iz CG za seks trafiking
Crna Gora se prema Stejt dipartmentu i dalje vodi kao zemlja porijekla, tranzita, i destinacije žrtava trafikinga.
Kao žrtve trafikinga u Crnoj Gori identifikovane su najčešće žene i djevojke iz Crne Gore, susjednih balkanskih zemalja, i u manjoj mjeri drugih zemalja istočne Evrope.
“Žrtve seks trafikinga su eksploatisane u ugostiteljskim objektima, barovima, restoranima, noćnim klubovima, kafićima...
Djeca, uglavnom romska, su podvrgnuta prisilnom prosjačenju.
Djevojčice iz Crne Gore navodno su prodavane za brakove u romskim zajednicama u Crnoj Gori, a u manjoj mjeri i na Kosovu, gdje su prinuđene da poslužuju ukućane.
Međunarodne organizovane kriminalne grupe obično koriste crnogorske žene i djevojke za seks trafiking u drugim balkanskim državama”, piše u izvještaju Stejt dipartmenta.
Bonus video:
