Metju Rajli je australijski pisac avanturističkih romana. Rođen je 1974. godine u Sidneju, a studije prava završio je na Univerzitetu Novog Južnog Velsa. Pisao je i scenarije za filmove i novinske članke. Za njegov prvi roman, “Takmičenje”, koji je sam objavio, otkupljena su filmska prava. Njegov drugi roman, “Polarna stanica”, svjetski je bestseler. Napisao je preko 10 romana, koji su objavljeni na 20 jezika i prodati širom svijeta u preko 4 miliona primjeraka.
Metju Rajli trenutno živi u Los Anđelesu, odakle je i govorio za ART.
Poslije završetka studija prava, pisali ste scenarije za filmove, koliko ste imali uspjeha u tome poslu? Koji je film snimljen po vašem scenariju posebno značajan za Vas?
- Prodao sam scenario za televizijsku emisiju prije nekoliko godina, što je bilo veliko iskustvo. Nažalost, nije snimljena, ali ta prodaja mi je donijela kredibilitet u Holivudu, što je vrlo važno. Ja se nadam se će po mom romanu “Turnir” biti snimljen film, što bi me učinilo veoma zadovoljnim.
Po Vašem prvom romanu “Takmičenje” snimljen je vrlo zapažen film. Koliko je taj događaj imao uticaj na vaš dalji spisateljski rad?
- Po “Takmičenju” još nije snimljen film, ali producent radi na tome, tako da se nadam da će se to dogoditi uskoro.
Vaš drugi roman “Polarna stanica”, postao je svjetski bestseler. Obzirom da živite u Sidneju, moram vas pitati: šta vam je omogućilo da sa toliko uvjerljivosti pišete o područjima leda i hladnoće? Imate li neka svoja iskustva sa tim polarnim područjima?
- Puno vremena posvećujem radu na istraživanju za svaki svoj roman, a i za “Polarnu stanicu” sam čitao mnogo knjiga o Antarktiku. Išao sam u moju lokalnu biblioteku i tamo obavio većinu istraživanja!
Posbenu pažnju privlači i knjiga “Sedam svjetskih čuda” u kojoj se govori o legendi da će se na svakih 4.500 godina dogoditi uništenje svijeta. Jeste li ovo pisali na osnovu nekih pouzdanijih dokumenata, naučnih otkrića, ili je sve to čista fikcija?
- To je čista fikcija! Smatram da su mnoga zdanja i mjesta u Egiptu veoma tajanstveni (piramide, Sfinga), što omogućava autorima poput mene da stvore divne priče o njima. Posebni značaj u ovoj knjizi ima Zlatni ugaoni kamen. On na neki način sprečava opštu katastrofu, a opet, s druge strane, njegovom nalazaču obezbjeđuje hiljadugodišnju vladavinu čitavim svijetom. Možete li nam to pojasniti?
- U svakoj priči svojim likovima morate dati određene ciljeve. Dobri momci, kao što je Džek Vest, žele da spasu svijet. Lošim momcima su takođe potrebni ciljevi i ovdje sam odlučio da oni žele da vladaju svijetom. Zato postoje dva cilja u “Sedam svjetskih čuda”. U knjizi “Hram” pišete o potrazi za hramom Inka, koji je isklesan od nekog (čudnog) nepoznatog materijala. U knjizi ste rekli da taj materijal može poslužiti kao osnova za izgradnju najubojitijeg oružja. Zašto baš oružja?
- Još jednom ponavljam, riječ je o postavljanju ciljeva za dobre momke i loše momke. Uopšteno govoreći, dobri momci traže znanje, dok loši momci traže moć ili sposobnost da vladaju nad drugima. Posjedovanje moćnog oružja bi donijelo nekome ogromnu moć. U knjizi “Hram” bavite se veoma tajnovitim narodom Inka. Taj narod je živio u regionu andskih Kordiljera, središnjem dijelu sadašnjeg Perua. Neki podaci kažu da je taj narod odjednom nestao na vrlo misteriozan način. Imate li nekih podrobnijih dokumenata o njihovom tajnovitom nestanku?
- Mislim da ste možda pomiješali Inke sa Majama, koji su nestali prilično misteriozno. Iz mog istraživanja, možda je bilo tako jednostavno poput nestajanja vode: iznenada, njima je ponestalo vode i više nijesu mogli održati svoju poljoprivredu. Tako su se preselili. Inke su, s druge strane, upoznali španski konkvistadori, i to je bio još jedan slučaj osvajanja evropske kolonijalne sile. Zašto su istorijske enigme čitaocima uvijek bile privlačne. Sa čime se, današnji čitalac, najčešće poistovjećuje?
- Mislim da uživamo u mitovima, a istorija nam pruža tako puno mitova. A svi su misteriozni poput misterioznih drevnih mjesta kao što su piramide, ruševine Inka, ruševine Maja i Stonhendž. Oni podstiču našu maštu!
Koliko su pouzdane zvanične verzije istorije. Vi u svojim knjigama otkrivate i neke druge dimenzije, moguće pravce događanja?
- To je vrlo dobro pitanje. Istorija je mutna. Iz mog istraživanja po mnogim temama, mislim da je vrlo teško reći, definitivno, da se nešto zaista dogodilo na određeni način. Zašto, mi još uvijek nijesmo sigurni kako su JFK (misli se na Kenedija) ili princeza Dajana umrli, a ti događaji su se dogodili nedavno. A šta reći za ono što se dogodilo prije 2.000 ili 3.000 godina!
U knjizi “Veliki zoo Kina” kažete da su Kinezi pronašli neku čudnu životinju, za koju se mislilo da ne postoji. Da su tu životinju držali u svom zološkom vrtu. O kakvoj je metafori riječ?
- Kinezi su pronašli zmajeve. I oni stvaraju zoološki vrt oko njih.
U novijoj svjetskoj istoriji ima puno ostrva (koja ne postoje ni na jednoj geografskoj karti) na kojima vojska vrši svoje tajne eksperimente. Ipak, ostrvo Island, o kojem pišete u svojoj knjizi “Pakleno ostrvo” ima neke svoje osobenosti, posebnosti. Šta nam možete reći o tome?
- Kao priča, “Pakleno ostrvo” je u suštini o teoriji zavjere: kako neko može ukloniti ostrvo sa svih karata, a zatim ga koristiti da izvođenje strašnih eksperimenata. Mislim da su teorije zavjere moderna verzija mitova. Volimo da zamišljamo čudne i neobične scenarije i to je ono što sam uradio sa “Paklenim ostrvom”!
Romani iz serijala “Strašilo” bi trebalo da budu brze i nemilosrdne priče. Želim da budu veće od hit filmova i brže od bilo koje druge knjige
I na kraju, recite nam nešto o onome što Vas je najjače motivisalo na pisanje romana “Strašilo”?
- Romani iz serijala “Strašilo” bi trebalo da budu brze i nemilosrdne priče. Želim da budu veće od hit filmova i brže od bilo koje druge knjige. Strašilo je veliki lik i moji fanovi vole da čitaju o njemu u novim avanturama. Oni takođe vole njegovog prijatelja, Majka, koji je vrlo omiljen. Strašilo, kao lik je određen. On nije najjači čovjek, niti je najpametniji, ali on će se boriti do samog kraja, i mislim da čitaoci to vole.
Adrenalinsko čitalačko iskustvo
Našim čitaocima dostupni su Rajlijevi romani “Sedam svjetskih čuda” i “Hram” u izdanju Lagune.
“Sedam svjetskih čuda” prati legendu prastarih vremena koja kaže da će se na svakih 4.500 godina desiti strašni solarni događaj koji će prouzrokovati svjetsko uništenje… ali onaj ko postavi Zlatni ugaoni kamen na vrh Velike piramide u Gizi spriječiće katastrofu i osvojiće glavnu nagradu - hiljadu godina vladavine svijetom. Roman otkriva tajne od Kolosa sa Rodosa, Visećih vrtova Vavilona, sve do Velike egipatske piramide.
“Hram”, po sličnom šablonu kao i prethodni roman, je potjera za legendarnim idolom Inka, isklesanog iz jedne čudne vrste kamena. U današnje doba, taj kamen može biti iskorišten kao osnova za novo i zastrašujuće oružje. A, vojska Sjedinjenih Država želi da se dokopa ovog idola po svaku cijenu…
Rajlijevi romani pružaju čitaocima adrenalinsko iskustvo, otkrivaju (ne)moguće događaje, osvjetljavaju drevne civilizacije, a savremeni su po tome što se bave vječnom temom moći.
Bonus video:
