Izložbom “Povratak izvoru”, crnogorskog umjetnika Pera Nikčevića, sa stalnom adresom u Parizu, svečano je u srijedu veče u crkvi Santa Maria in Punta u Starom gradu, otvoren likovni program jubilarnog, XXX festivala Grad teatar.
Otvarajući izložbu, ministar kulture Pavle Goranović kazao je da se Grad tetar tokom prethodne tri decenije odlučno profilisao kao strateški važan za crnogorsku kulturu.
“Fokus festivala usmjeren na savremeni izraz obuhvata raznorodna kretanja crnogorske, regionalne i međunarodne scene, dok posebnu pažnju pridaje vrijednostima kulturnog nasljeđa. Takav koncept u promociji kreativnosti podjednako je usklađen sa kulurnim potrebama raznovrsne publike, kao i razvojem kulturnog turizma u jedinstvenom ambijentu Budve i njene bogate baštine”, kazao je Goranović. On je naglasio da ga ga posebno raduje to što je likovni program počeo izložbom Pera Nikčevića, crnogorskog umjetnika koji živi u Parizu.
“Taj umjetnički centar privlačio je i njegove prethodnike Lubardu, Milunovića, Vuškovića, Zonjića, Stijovića, koji su tamo boravili i stručno se usavršavali. Podjednako snažno Pariz je otvarao umjetničke horizonte Đuriću, Toškoviću, Glamočaku. Centar francuske kulture otvorio je te horizonte i umjetniku Peru Nikčeviću koji je svoj život i stvaralaštvo neraskidivo vezao za Pariz. No, nove mogućnosti međunarodnog djelovanja nijesu ga udaljile od crnogorskog bića i podneblja. Naprotiv, ostao je privržen vizuelnom kodu našeg prostora, kao stvaralačkom uporištu za nove mogućnosti umjetničkih tumačenja u odnosu na francuska iskustva”, naveo je Goranović. On je dodao da je riječ o umjetniku ekspresivne prirode i čudesnog senzibiliteta, koji je u obje zemlje ostavio autentičan umjetnički trag.
Fokus festivala usmjeren na savremeni izraz obuhvata raznorodna kretanja crnogorske, regionalne i međunarodne scene
“U njegovim djelima dodiruju se i prožimaju posebnosti crnogorskog izraza sa elementima francuskog konteksta, što je ovom značajnom umjetniku i osiguralo međunarodni ugled i prepoznatljivost jednog od najzanimljivijih predstavnika crnogorske scene. Izložba 'Povratak izvoru' ima karakter od posebnog značaja za našu kulturu, kao presjek djela Nikčevićevog likovnog opusa i mogućnost da sagledamo značaj njegovih umjetničkih stremljenja i nesputanih vizija. Ovakve projekte nastavićemo da baštinimo i podržavamo kao bitan putokaz razvoja kulture i afirmacije temeljih umjetničkih vrijednosti”, poručio je Goranović.
Gradonačelnik Budve Srđa Popović kazao je da Pera Nikčevića poznaje 39 godina i da se vrlo malo promijenio.
“Mijenjale su se države, mijenjalo se puno toga ali je Pero je bio, opstao i Pero jeste. Pero je nikšićki gorštak, rođen na Pandurici, odakle ga i pamtim, pamtim Perovo isposništvo iz Reževića i pamtim Pera kao Francuza i evo ponovo ga pamtim kao Crnogorca. Čast je biti prijatelj ovakvog umjetnika. Ovakako kako izgleda reklo bi se da je baš taj gorštak, ali u duši je veliko dijete”, ispričao je Popović.
Prema Nikčevićevim riječima njegov likovni jezik je internacionalni i ne osjeća se stranac ni u Parizu.
Predstava “Moje nagrade” Maje Pelević, priča o nama
Dramski program jubilarnog Grada teatra nastavlja se večeras u 22 sata na sceni “Jadranska straža”, autorskim projektom Maje Pelević “Moje nagrade”, koji je nastao po istoimenoj knjizi Tomasa Bernharda.
Ovo djelo jednog od najvećih austrijskih i svjetskih pisaca objavljeno je posthumno, i predstavlja njegov ciničan obračun sa malograđanštinom, represivnom i konzervativnom politikom, korupcijom, pritajenim nacizmom preostalim iz Drugog svjetskog rata… Bernhard je u “Mojim nagradama“ sarkastičan i prema sebi i prema drugima - on piše o priznanjima koja je dobijao, kako ih se gnušao i kako ih je prihvatao samo zbog novca koji je išao uz njih, o odvratnoj pokvarenosti sitnih interesa, kapitalizmu, preraspodjeli bogatstva, moralnom i duhovnom siromaštvu…
Predstava je urađena u koprodukciji Narodnog pozorišta iz Beograda i Kulturnog centra Pančevo, a rediteljski koncept Maje Pelević je i prva pozorišna inscenacija ovog djela koja je ikada urađena.
“Bernhard na duhovit, a istovremeno gorak način govori o korumpiranom austrijskom društvu i njegovim kulturnim nazorima i običajima, satirično se osvrće na sve institucije, a to bi danas mogao da bude i kritički osvrt na naša društva u kojima danas živimo, ali i na čitavu Evropu, kaže Maja Pelević, koja je i dramaturg predstave.
Bonus video:
