Širom svijeta, oko 70 miliona ljudi su u riziku da obole od sindroma računarskog vida, a taj broj će biti u porastu, piše New York Times.
U rizičnu kategoriju spadaju posebno računovođe, arhitekte, bankari, inženjeri, kontrolori leta, grafičari, novinari, akademici, sekretarice i studenti – svi oni čiji posao velikim dijelom zavisi od računara.
U ove brojke se ne računaju milioni djece i adolescenata koji svakodnevno provode sate igrajući računarske igre.
Istraživanja su pokazala 70 do 90 odsto osoba koje koriste računar i velikoj mjeri, bez obzira da li je u pitanju igra ili rad, imaju jedan ili više simptoma sindroma računarskog vida.
Efekti duže upotrebe računara nisu povezane samo sa vidom – mnogi oboljeli se žale na neurološke simptome poput hronične glavobolje ili na mišićno-koštane probleme, poput bolova u vratu i leđima.
Autori studije o sindromu računarskog vida, Top Rejmond Akinbin iz Nigerije i J.Dž. Mašal iz Bocvane, navode da i upotreba računara do tri sata dnevno može da dovede do siptoma, bolova u leđima, glavobolje i stresa.
Ipak, pacijenti se najćešće žale na probleme sa očima – vid im je ili zamagljen ili slike vide dvostruko. Pojavljuju se i svrab, suvoća očiju, te crvenilo. A sve to skupa čovjeka može da ometa u obavljanju posla.
Jedan od razloga zbog kojih se javlja sindrom računarskog vida je što su elektronski simboli, za razliku od riječi ispisanih na stranicama koje imaju oštro definisane ivice, sastavljeni od piksela i imaju mutne krajeve, pa se naše oči teže fokusiraju na njih. Nesvjesno, oči više puta pkušavaju da odmore, prebacujući fokus na područje iza ekrana. Upravo to stalno prebacivanje stvara naprezanje očiju i zamor.
Pored toga, oči koje gledaju u ekran trepću manji broj puta – dok je normalna stopa žmirkanja 17 i vie treptaja u minutu, stopa žmirkanja dok gledate u ekran je samo od 12 do 15 puta.
Ali, postoje i dodatni problemi, piše New York Times.
Problematična je i udaljenost ekrana – preporučuje se da za normalno izoštravanje slike, ekran bude oko 50 do do 66 cm udajen od lica.
Kad gledate pravo naprijed, oči bi trebalo da su na visini vrha monitora.
Problem su i nepravilna rasvjeta u prostoriji gdje je računar, kao i odsjaj na monitoru.
Ekran bi trebalo, piše New York Times, da bude svjetliji od svjetlosti okoline – jako svjetlo iznad glave ili dnevna svjetlost čine da se oči naprežu kako biste vidjeli šta je na ekranu.
Stručnjaci preporučuju redovnu kontrolu očiju – makar jednom godišnje, posebno ako ste stariji od 40 godina ili je u pitanju dijete koja jako puno vremena provode ispred računara.
Provjerite da li vaš monitor ima ekran visoke rezolucije, što omogućava oštriju sliku i jasnije slike. Monitor redovno čistite krpom za prašinu.
Prevencija je, navodi New York Times, najvažnija. Ipak, ako već imate simptome sindroma računarskog vida, potrudite se da ih ublažite. Oftamolozi predlažu pravilo 20-20-20 – na svakih 20 minuta napravite pauzu od 20 sekundi, gledajući u nešto 20 stopa (oko šest metara) udaljeno.
Trepćite često, kako biste dobro podmazali oči. Ako su vaše oči suve, crvene ili imate bolne iritacije, koristite kapi za oči i više puta dnevno.
Bonus video:
