Poželjno je svako akademsko, naučno i argumentovano ukazivanje na eventualne propuste u Rječniku crnogorskog narodnog i književnog jezika, ali proglašavati rječnik nacionalnog jezika „kulturocidnim“ djelom, pozivati na njegovo povlačenje i „spaljivanje“, besprizorno blatiti autorski tim i CANU kao izdavača, konstruisati neistine i širiti međunacionalnu mržnju, kako to ostrašćeno čine „filolozi” sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost sa Cetinja, postupci su koji više priliče ulici nego fakultetu, a svakako ne priliče XXI stoljeću. Umjesto da sopstvenim naučnim rezultatima i konstruktivnim predlozima daju doprinos najznačajnijem nacionalnom projektu i tako opravdaju trošenje znatnih novčanih sredstava dobijenih iz državnog budžeta, „filolozi” difamiraju. Nažalost, pojedini politički predstavnici albanske nacionalne manjine povjerovali su tim difamatorima.
Najbolja odbrana od napada na Rječnik CANU jeste sam Rječnik i ono što on sadrži. No, dužni smo radi javnosti da objasnimo pojedine leksikografske postupke koji su uobičajeni, a koji su možda uzrok nesporazuma, u veoma kompleksnom poslu izrade rječničkog članka kako bismo pokazali da u Rječniku nema ni pomena o „kulturocidnim postupcima“, niti zlih namjera prema bilo kome, a posebno ne prema albanskoj ili bilo kojoj drugoj nacionalnoj manjini. Prigovara nam se zbog definicija tri odredničke riječi: imenica Albanac i albanizacija i glagola albanizovati.
U Rječniku ima trinaest odredničkih riječi koje u osnovi imaju alban-: Albanac, albanizacija, albaniziranje, albanizirati, albanizovanje, albanizovati, Albanija, Albanka, albanolog, albanologija, albanološki, albanski (pridjev) i albanski (prilog), sedam sa arnaut- u osnovi: Arnautin i Arnaut, arnautiti se, Arnautka i Arnautkinja, arnautkinja, Arnautluk, arnautski (pridjev) i arnautski (prilog) i sedam sa arban- u osnovi: Arbanas, arbanaski, Arbanaskinja, Arbanaška, arbanaški (pridjev), arbanaški (prilog), Arbanaškinja.
U leksikografskoj praksi postoje ustaljene procedure i postupci koje je autorski tim primjenjivao u potpunosti pri izradi Rječnika. Jedan od njih je i ujednačavanje definicija radi formiranja jedinstvenog sistema, budući da Rječnik nastaje kao produkt kolektivnog rada većeg broja obrađivača. U tom smislu nastoji se da se definicije riječi iz istog semantičkog polja ili riječi nastalih istim tvorbenim modelom ujednače.
Definicije etnonima Albanac: stanovnik Albanije; onaj koji je porijeklom iz Albanije i Albanka: stanovnica Albanije; ona koja je porijeklom iz Albanije, predstavljaju jednu od tipskih definicija, koje se daju po dogovorenom i ustaljenom obrascu. Na isti način su u prvom tomu Rječnika definisani i Amerikanac: stanovnik Amerike; onaj koji je porijeklom iz Amerike i Amerikanka: stanovnica Amerike; ona koja je porijeklom iz Amerike. Ostale primjere navodićemo samo u muškom rodu, radi uštede prostora - Australijanac: onaj koji živi u Australiji;onaj koji je porijeklom iz Australije; Austrijanac: onaj koji živi u Austriji; onaj koji je porijeklom iz Austrije; Balkanac: stanovnik Balkanskog poluostrva; onaj koji je porijeklom sa Balkanskog poluostrva; Bosanac: onaj koji živi u Bosni; onaj koji je porijeklom iz Bosne; Bugarin: onaj koji živi u Bugarskoj; onaj koji je porijeklom iz Bugarske…
Dakle, etnonimi Albanac i Albanka definisani su po istom modelu kao i drugi etnonimi u prvom tomu Rječnika. Apsolutno odbijamo insinuacije da je prilikom definisanja etnonima Albanac bilo zlih namjera ili skrivenih motiva.
Druga odrednička riječ koja je izazvala pažnju jeste albanizacija sa definicijom: nametanje albanskog jezika, kulture i običaja drugim narodima. Definicije i značenja se izvode iz primjera koje nudi odabrani korpus. Leksikografi ne izmišljaju značenja, niti ih po sopstvenom ukusu ili simpatijama mijenjaju, ili oblikuju. Ono što nudi korpus i objektivna stvarnost unosi se u definiciju. Naime, riječ se definiše na osnovu njene upotrebe u odabranom korpusu, što je bio slučaj i sa datom odrednicom. Treba naglasiti i da leksema nametanje semantički nije ni u kom slučaju isto što i agresija, kako se zlonamjerno interpretira. Neko ili nešto se može nametati i kvalitetom, ugledom, autoritetom, prestižom, superiornošću... Na isti način, kao i u prethodnom slučaju, definiše se odrednica anglicizacija - nametanje engleskog jezika, književnosti i kulture drugim narodima. Kritičari Rječnika nijesu se osvrnuli na odrednicu anglicizacija, čija se definicija podudara sa definicijom odrednice albanizacija, ali su naglasili da se albanizacija ne definiše na isti način kao amerikanizacija i balkanizacija. Što se tiče balkanizacije, ona se uopšte ne može semantički izjednačiti sa druge dvije odrednice, pošto je Balkan teritorijalni, a ne etnički pojam. Takođe, naučna činjenica je da imenice izvedene sufiksom -izacija ne podrazumijevaju isti semantički sadržaj, na koji utiču, između ostalog, i sociolingvistički faktori. Očigledno je da kritičari Rječnika nijesu leksikografski, niti lingvistički obrazovani, što se jasno pokazuje kod iznošenja ovakvih primjedaba.
Važan segment u pravilnom tumačenju i razumijevanju rječničkih članaka, prilikom korišćenja Rječnika, jeste i pravilno razumijevanje primjera kontekstualne upotrebe odredničke riječi. Naime, tumačiti primjere iz kojih je izvučeno značenje riječi kao lične stavove autorskog tima, a ne materiju korpusa, u leksikografskoj praksi nije i ne smije biti slučaj. Primjer kao ilustracija upotrebe odrednice bira se isključivo iz utvrđenog korpusa u kojem su, pored književnih tekstova, tekstovi iz novinarsko-publicističkog i administrativno-pravnog registra, tekstovi iz nauke i istoriografije, etnologije, antropologije, što očigledno oni koji ne znaju šta je leksikografija nijesu razumjeli. Tako je primjer uz odrednicu albanizirati samo potvrda kontekstualne upotrebe te riječi, a nikako interpretacija konkretnog pojma od strane autorskog tima ili izdavača Rječnika.
Autorski tim izražava spremnost da razmotri sve primjedbe i sugestije koje se tiču struke i leksikografske metodologije primijenjene u Rječniku, ali ni u kom slučaju nema namjeru da se uključuje u politikantstvo ili predizborne kampanje kakve god one bile. Takođe, pozivamo sve one koji se osjećaju povrijeđenim nekim od rješenja u Rječniku da su im vrata Crnogorske akademije nauka i umjetnosti uvijek otvorena za razgovor i objašnjenja, te da je svaka sugestija u cilju poboljšanja konačnog teksta Rječnika uvijek dobrodošla.
Naravno, autorski tim će sa velikom pažnjom razmotriti sugestije i u ponovljenim i novim izdanjima imati više senzibiliteta kako bi se izbjegli nesporazumi proistekli iz tumačenja pojedinih odrednica. Inače, autorski tim će uvažiti sve stručne i dobronamjerne primjedbe i učiniti sve što je potrebno kako bi Rječnik postao vlasništvo svih građana Crne Gore. Svakako, obradovao bi nas sličan ili bolji doprinos crnogorskoj leksikografiji i kulturi.
(Autorski tim Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika)
Bonus video:
