Noć muzeja u Baru obilježila je jedinstvena postavka u Dvorcu kralja Nikole kojom su JP Kulturni centar Bar i Zavičajni muzej ujedno obilježili i desetogodišnjicu nezavisnosti Crne Gore. Izložba “Gaser u Crnoj Gori - potreba i ponos”, zvanično otvorena prošlog četvrtka, predstavila je Baranima i njihovim gostima eksponate kultnog crnogorskog revolvera Gaser koji je bio ne samo vojnički, već i statusni. On je bio nacionalni i estetski simbol Crnogoraca a vremenom je postao neizostavni dio muške narodne nošnje.
“U drugoj polovini XIX vijeka tek formiranu crnogorsku vojsku trebalo je masovno naoružati modernim i snažnim oružjem, pa je zato knjaz Nikola prilikom posjete Beču 1873. odlučio da je opremi moćnim i snažnim revolverom “gaser M 1870”, ne sluteći da će upotreba i zastupljenost “gasera” dovesti do toga da postane i dio nacionalnog folklora i nošnje. U Crnoj Gori se javlja više verzija ovog oružja, različitih dimenzija i kapaciteta doboša u standardnoj i luksuznoj varijanti. Krajem XIX vijeka u Crnoj Gori je bilo oko 15.000 “gasera”, a do kraja Prvog svjetskog rata, računa se da ih je bilo i do 20.000. Revolver se nabavljao i poslije 1876. pa čak i početkom XX vijeka, bio je u privatnom vlasništvu boraca i dugi niz godina uz pušku glavni dio naoružanja crnogorske vojske”, istakao je kustos Zavičajnog muzeja Bar Draginja Radonjić, autor izložbe sa kustosima Arheološkog muzeja Budva Goranom Bubanjom i Goranom Pajovićem.
Tradicionalna vezanost Crnogoraca za oružje i zaljubljenost u “gaser” učinili su vremenom da on bude srebrom i koralima ukrašavan do te mjere da se mogao upoređivati sa najljepšim i najskupljim primjercima ondašnjeg naoružanja, a takvi primjerci, danas u svijetu kolekcionara važe za prestižne.
“Modernim rječnikom kazano, ovo je muška priča o nekadašnjem patrijahalnom društvu. “Gaser” je nesumnjivo detalj naše zajedničke prošlosti, jer je pored svoje osnovne bezbjedonosne imao i odbrambenu funkciju, a takvo je oružje svih onih koji su se borili za pravo, čast i slobodu Crne Gore. Zato Gaser personifikuje ne samo socijalni status, već i nacionalnu pripadnost vlasnika. “Gaser” i danas zato prepoznajemo kao dio vlastite baštine, iako je pravljen u Habsurbškoj monarhiji”, kazao je na otvaranju izložbe mr Ivan Jovović.
Upravnik barskog muzeja mr Vladislav Kasalica napomenuo je da ovom postavkom, koja je plod saradnje sa budvanskim muzejom, Zavičajni muzej nastavlja predstavljanje kulturnog nasljeđa Crne Gore.
“Vremenom 'gaser' postaje sinonim za crnogorski revolver koji je na cijevi imao fabrički žigosan inicijal kralja Nikole I sa krunom. Izloženi primjerci potiču iz kolekcije Zavičajnog muzeja, Narodnog muzeja Crne Gore, muzeja u Budvi i privatne kolekcije”, naveo je Kasalica.
Oružje u društvu nije uvijek značilo nesigurnost
“Da visok procenat naoružanosti crnogorskog društva u Knjaževini i Kraljevini Crnoj Gori nije sam po sebi morao imati negativne implikacije, svjedoči izvještaj francuskog diplomate pred kraj XIX vijeka koji je naveo da u Crnoj Gori vlada potpuna bezbjednost na čitavoj teritoriji, kao i u najprosvećenijim državama Evrope. Ovo vjerodostojno svjedočanstvo o crnogorskim građanima govori o njihovom individualnom i kolektivnom moralnom kodeksu. Naši su preci znali da uživaju u svojoj privilegiji koju nijesu imali drugi narodi Evrope, a to je nošenje oružja, što je u ondašnjoj Crnoj Gori bilo pitanje časti i prestiža”, naglasio je mr Jovović.
“Koliko je 'gaser' bio cijenjen vidi se iz Disciplinske uredbe od prvog januara 1871. po kojoj se Crnogorac koji proda revolver preko granice kažnjavao maksimalnom kaznom - od 20 fiorina i suviše onoliko novaca za koliko je revolver kupio i sa dva mjeseca tamnice. Istovremeno za uništenu pušku kazna je iznosila četiri fiorina”, zapisano je u katalogu koji rati izložbu.
Bonus video:
