Američka spisateljica Džin Sason, poznata po serijalu knjiga o životu žena u Saudijskoj Arabiji nedavno je napisala novi roman „Princeza Sultana: Neisplakane suze“.
Riječ je o knjizi u kojoj prati sudbinu saudijske princeze u njenim zrelim godinama, kada je već majka odrasle djece i baka. Priča o princezi Sultani je zapravo priča o tajanstvenom svijetu nezamislivo bogate i surovo konzervativne Saudijske Arabije. U tom egzotičnom kraljevstvu muškarci suvereno vladaju, a sudbina žena u cjelosti je prepuštena njihovim odlukama. Uprkos svim stegama koje takvo društvo nameće, ljubav i ovdje pronalazi način da uljepša život: Sultana govori i o veselim porodičnim proslavama, svojim kćerkama - različitim poput noći i dana, neizmjernoj sreći koju donose unuci i jednostavnim trenucima radosti sa prijateljima na ulicama Rijada.
Džin Sason je američka autorka koja je 12 godina živjela u Saudijskoj Arabiji, a zatim je putovala po svijetu, posjetivši 62 zemlje. Njeni romani objavljeni su u 65 izdanja i prevedeni na više od 30 jezika.
Poznata je po humanitarnom radu, a kada ne piše, bavi se pitanjima prava ljudi i životinja. Živi u Luizijani, odakle je i govorila za ART.
Šta vas je podstaklo na pisanje knjige „Princeza Sultana: Neisplakane suze“?
- Predamnom je bio zadatak da napišem knjigu na takav način da čitaoci zadrže svoje interesovanje za princezu jer im je njen život od ranog djetinjstva bio na raspolaganju da o njenoj prošlosti čitaju i saznaju. Ali na mnogo načina to je olakšano činjenicom da su Princeza Sultana i članovi njene porodice bili veoma inspirativni i učinili su puno da pomognu mnogim ljudima - tako da princeza nikada nije odustajala da pomogne drugim ženama kako bi bile sigurne da žive dostojanstvene živote. Takva osoba je rijetkost u ovom životu.
Ovo je červrta knjiga iz serijala o princezi Sultani, zašto vam je njen život tako inspirativan?
- Ja sam inspirisana činjenicom da je ona princeza sa ogromnim bogatstvom i mogla bi imati život onakav kakav ona odabere i poželi, ali ona je posvećena sebi, puno radi i izlaže svoj život svim mogućim opasnostima sve zbog toga što smatra da sve žene treba da učine nešto što može donijeti nadu i bolji život svim ženama svijeta - pa čak i ženama u Americi i u drugim zapadnim državama kojima je potrebna pomoć jer ništa nije savršeno za žene u bilo kojoj zemlji.
U knjizi „Princeza Sultana: Neisplakane suze“ pratite život princeze Sultane. Ona je sada žena u zrelim godinama. Kakvi su izazovi i iskušenja pred njom?
- Da, teško je povjerovati da je princeza žena u svojim 50-im godinama. Ja nikada i ne mislim na to, jer ona je i dalje vrlo lijepa, fizički jaka, i ima energiju mlade žene. Ona je takođe mlada u srcu. Njeni izazovi su da pronađe načine da pomogne ženama iz njene kulture bez izazivanja štete, jer je vrlo delikatna situacija pomoći ženi u Saudijskoj Arabiji, jer ako nijesi oprezan, onda će situacija biti mnogo gora po ženu - što bi bila tragedija. Njena iskušenja su da učini puno za svoje unuke i da ih zaštiti od svih životnih problema. Ona shvata da je štetno za djecu da imaju sve što požele, ali bez toga ne bi mogli da razviju „krila“, tako da oni jednog dana mogu biti zrele odrasle osobe da ne zavise od bogatstva voljene bake.
Sultana je majka odrasle djece koja imaju svoje porodice i živote. Njene ćerke su različite i drugačije shvataju pojam slobode. Je li ona kao majka srećna kako su njena djeca uspjela u životu?
- Posljednjih nekoliko godina princeza Sultana je postala zadovoljna izborima koje su napravile njene dvije kćerke. Iako je blagoslovena neobičnim sinom, koji voli svoju ženu i djecu i koji donosi vrlo zrele odluke, njene kćeri su stvorile puno tuge u životu princeze Sultane. Ali sada su njene dvije kćerke sazrele i obje su zainteresovane da koriste svoje veliko bogatstvo kako bi pomogle drugima, što je veliki izvor zadovoljstva za princezu Sultanu.
Kada ste prvi put sreli princezu Sultanu?
- Prvi put sam srela princezu Sultanu u Rijadu, u Saudijskoj Arabiji 1985. godine. Bila sam impresionirana njom od prvog trenutka a moje poštovanje i divljenje rasli su kako je vrijeme prolazilo i još bolje je upoznavala.
Da li je moguća ravnopravnost žena u islamskom svijetu?
- Da, žene u islamskom svijetu mogu uživati u ispunjenim životima, i mnoge to rade. Ako pogledate, u mnogim arapskim zemljama naći ćete žene koje žive respektabilno i dobrim životima, u zalivskim zemljama, Jordanu, Libanu, itd. Nažalost, kvalitet života zavisi od zrelosti i ljubaznosti njihovih očeva, braće i muževa. Ali, mnogi ljudi u saudijskoj kulturi su se promijenili i to se ogleda u pravoj sreći za mnoge saudijske žene i njihove živote, kao i za druge žene u toj regiji.
Koliko je Saudijska Arabija danas drugačija u odnosu na perod od prije 20 i 30 godina kada ste vi radili tamo?
- Veoma je drugačija i mnogo bolja. Prije svega, većina saudijskih djevojaka stiče obrazovanje. Ovo je prvi korak ka poboljšanju u svakoj kulturi. Drugo, po prvi put, postoji otvorena rasprava o ženama i tome da li žele da uđu u javni život kada je u pitanju školovanje i profesionalna karijera. Nijedna saudijska žena ne žudi za vrstom slobode koju vidite na Zapadu. Svaka saudijska žena koju sam ikada poznavala željela je djecu i srećan dom. Njihova druga želja pored dobrog braka i djece, bila je mogućnost da rade u izabranim profesijama. Iako život nije savršen za žene u Saudijskoj Arabiji, one prave velike korake prema onoj vrsti promjena koje će im osigurati da žive dostojanstven život.
Većina Saudijaca su bili bez predrasuda prema Zapadnjacima. Je li se to promijenilo poslije 11. septembra?
- Čini se da su se mnoge zemlje na Zapadu, a mnoge i na Bliskom istoku promijenile zbog posljedica 11. septembra. Nažalost, Saudijci ne osjećaju isto prema Zapadnjacima kao što su prije 11. septembra. Bilo je to teško vrijeme za ljude i oni su postali izolovani od zapada, shvativši da im je potrebno da stvore sopstveni put i brane svoje sopstvene nacije - i mislim da rade dobar posao!
Kao poznavalac situacije na Bliskom Istoku, kako gledate na ovu izbjegličku krizu? Šta je povod za tako masovan egzodus?
- Ja sam bila u Siriji mnogo puta i zaista mi se dopao sirijski narod i divila sam im se, jer im je bilo veoma teško pod režimima Asada, oca i sina. Sada ja ustuknem pred hororom videći kako su njihovi životi potpuno uništeni ratom. Naravno, masovni egzodus se dešava samo zato što se ljudi ne osjećaju sigurno - njih bombarduju sa svih strana - njihova vlada, i radikalne bande koje su se pojavile zbog borbe protiv sirijske vlade. Ljudi su bili ubijani u svojim kućama i ljudi nestaju pošto izađu iz kuća po hljeb. Stoga, ne čudi da je veliki broj Sirijaca napustio zemlju koju su voljeli i zvali domom. To je nevjerovatan broj - skoro 11 miliona ljudi koji su raseljeni - to je polovina od bivšeg stanovništva! Hvatam se za glavu od tog horora i pomisli i pitam se da li će cijela zemlja uskoro biti ispražnjena!
Postoji li neka osoba iz islamskog svijeta koja kod vas izaziva divljenje i o koji biste napisali knjigu?
- Postoji ih previše da bih nabrajala! Upoznala sam toliko nevjerovatnih ljudi u islamskom svijetu - mnogo žena, i neke muškarce. Previše hrabrih žena da ih imenujem, u stvari, ali divim se nekim vladarima - kralj Jordana je vrijedan divljenja. Emir od Dubaija je posebno impresivan. Emir Kuvajta poklanja ogromne količine novca u dobrotvorne svrhe. Postoji mnogo dobrih stvari koje se događaju na Bliskom Istoku i mnogi lideri se fokusiraju na dobre stvari da pomognu svijetu. Oni koriste mnogo svojeg bogatstva za poboljšanje života i to je vrlo impresivno.
Vječita borba za osnovne slobode
Ovo je knjiga o ženama. Vi zapravo u svim svojim knjigama pišete o ponižavajućem položaju žena u islamskom svijetu. Koliko se daleko čuje vaš glas? Nadate li se da možete na neki način uticati da ženama bude bolje?
- Imajte na umu da su sve knjige koje sam napisala (ja sam napisala 13 knjiga) o brojnim ženama - knjige o princezi Sultani su priče o njenom životu, njenim radostima i njenim tugama. Po njenim pričama ona nikada nije razmišljala o sebi kao degradiranoj ženi, ali vjerovala je da kazivanjem svoje priče život može poboljšati. I, bilo je tako.
Što se tiče drugih žena o kojima sam pisala, nijedna nije o degradaciji.
Priča Majade Al-Askari je zasnovana na vremenu koje je ona provela u iračkom zatvoru, kao i o njenoj poznatoj porodici i povijesti zemlje. Majada je bila odvažna i hrabra žena i živjela je život potpune slobode. Zatim, tu je Džoana Al-Askari, u osnovi to je ljubavna priča u kontekstu rata, kao i dramatična priča o hrabrim Kurdima koji se bore protiv Sadamove vojske.
Džoana se nikada nije pokrivala, i nikada nije živjela život u degradaciji. I tako je sa svim drugim mojim knjigama.
Samo knjige o princezi pripovijedaju tužnu priču o ženama koje su morale da se bore za osnovne slobode...
Bonus video:
