Broj oboljelih od lajmske borelioze, bolesti koju prenose krpelji, ali i muve i komarci, sve je veći jer bakteriju koja mutira, naš imunološki sistem često uopšte ne prepoznaje.
Lajmska borelioza, bolest koju prenose inficirani krpelji, komarci i obadi, najbrže je rastuća bolest na Zapadu posljednjih godina, piše Daily Mail.
Stručnjaci procjenjuju da u SAD-u svake godine oboli oko 300.000 novih pacijenata, a u Evropi oko 65.000. Bolest je prvi put prepoznata 1975. godine u gradu Lajmu u američkom Konektikatu po kojem je i dobila ime. Tamo je veliki broj djece bolovao od mladenačkog reumatoidnog artritisa za koji se ispostavilo da je nastao usljed ugriza krpelja. Većina te djece živjela je blizu šumovitih područja punih krpelja. Samu bolest najčešće prenose sićušni jelenji krpelji zaraženi spiralnom bakterijom ili spirohetom (Borrelia burgdoferi). No bolest mogu nositi i drugi insekti, a sama bakterija ima više od 20 podvrsta, od kojih pet može prouzrokovati bolest kod ljudi. Ugrizom krpelja bakteria Borelia ulazi u naš krvotok i tako putuje tijelom, a budući da može mutirati na puno načina, često je naš imunološki sistem uopšte ne prepoznaje. Upravo zato i je opasna jer ostaje neprimijećena, a bolest se polako širi.
Lajmsku boreliozu teško je dijagnostifikovati i zato što krpelji mogu prenositi i niz drugih bolesti. Osim toga, Boreliu nose i uši, muve te komarci. Može se prenijeti s čovjeka na čovjeka transplantacijom organa, transfuzijom krvi, seksualnim kontaktom ali i majčinim mlijekom. Postoje i indicije da se može prenijeti na fetus preko posteljice, ali to još nije dokazano. Što bakterija Borelia može učiniti ljudima? Bolest možete prepoznati najčešće po osipu. Obično se javlja crvenilo na mjestu ugriza krpelja s crvenom tačkom u sredini i crvenim krugom koji se polako širi i obično dosegne promjer od pet centimetara (tzv. bulls eye osip) i to tri do trideset dana nakon infekcije. Kako se bolest razvija tako utiče na ostale dijelove tijela - nervni sistem, zglobove i srce. Tzv. mali simptomi uključuju takav osip, bolove u mišićima i zglobovima, temperaturu, slabost i glavobolju. No ova bakterija može prouzrokovati i upalu srca, paralizu lica, meningitis te artritis. Ukoliko bolest pređe u hronični stadijum, može se javiti povremeni ili hronični artritis, smetenost, slabost u udovima te lošija motorna koordinacija.
Infekcije mozga su rijetke, ali ukoliko se lajmska borelioza ne prepozna i ne liječi može rezultirati trajnim oštećenjem mozga. Upravo zbog širokog raspona nespecifičnih simptoma, lajmsku boreliozu nije lako prepoznati pa je zato i i opasna.
Liječenje može potrajati
Lijek za nju ne postoji, no može se smanjiti rizik od infekcije. Ukoliko odlazite u šumu, potrebno je nanositi repelente kako bi smanjili rizik od ugriza te zaštititi se odjećom. Takođe je važno što prije početi s antibiotskom terapijom kako bi se spriječio razvoj bolesti i izbjegli dugoročni simptomi. Ukoliko bolest pređe u hronični stadijum liječenje može potrajati mjesecima, pa čak i godinama. Stručnjaci ističu da je broj oboljelih sve veći zato što pogađa toliko dijelova tijela i teško ju je prepoznati. Čak i nakon antibiotske terapije pacijenti mogu i dalje patiti, pa je potreban multidisciplinarni pristup.
Pogledajte kako prepoznati Lajmsku bolest.
Bonus video:
