Nedeljnik “Monitor” podnio je žalbu Ustavnom sudu, tražeći poništenje presuda kojima je odlučeno da taj list treba da plati 5.000 eura odštete advokatici Ani Đukanović, zbog tekstova o korupciji u "Telekomu".
Vrhovni sud je nedavno odbio reviziju “Monitora”, smatrajući da je bjelopoljski Viši sud pravilno preinačio prvostepenu presudu podgoričkog Osnovnog suda, koji je dva puta odbijao zahtjev Đukanovićeve. U žalbi piše da je takvim presudama Višeg i Vrhovnog suda povrijeđeno pravo na slobodu izražavanja i štampe, ali i ljudska prava i slobode.
Traže i da država plati odštetu od 8.000 eura, zbog neodgovornog odnosa i sudskih troškova pravosnažne presude. Pozivajući se na praksu Suda u Strazburu i brojnih međunarodnih dokumenata, u obrazloženju ustavne žalbe navodi se da je Monitor imao je pravo da sadržaj tekstova utemelji na zvaničnom dokumentu - tužbi Komisije za hartije od vrijednosti SAD-a, čije navode nije bio dužan da provjerava.
Viši sud zaključio je da je Monitor objavio tekstove sa neistinitim sadržajem i da je bio dužan da prije objavljivanja tekstova provjeri vjerodostojnost informacija.
“Sud zaključak o 'neistinitosti sadržaja' nije obrazložio, pa ostaje nejasno koje je to konkretno sadržaje koje je Monitor objavio, sud cijenio kao neistinite i zbog čega. U odsustvu preciziranja, mora se smatrati da je zaključak suda o neistinitosti informacija neutemeljen”, navodi se u žalbi.
Konstatovano je da nije utemeljen u praksi Evropskog suda za ljudska prava standard na kome su sudovi zasnovali odluku - da su prilikom objavljivanja informacija štampani mediji ”dužni da se staraju da bude objavljena istina i potpuna informacija, a ne poluistina, sumnja i neistina”...
Evropski sud za ljudska prava zapravo je utvrdio da mediji po pravilu imaju pravo da se, kada učestvuju u debati od javnog interesa, oslone na sadržaj zvaničnih izvještaja bez obaveze da preduzimaju posebno istraživanje ili da dokazuju istinitost tvrdnji koje se u njima iznose.
“Monitor je sve sporne tekstove zasnovao na podacima iz tužbe Komisije za hartije od vrijednosti, koja je zvanični državni organ Sjedinjenih Američkih Država, u kojoj se izričito navodi da je - 'sestra najvišeg zvaničnika crnogorske Vlade po profesiji advokat', primila mito u vidu isplate po ugovoru Sigma u kontekstu privatizacije Telekoma Crne Gore”, piše u žalbi.
Dalje se navodi da se tvrdnje iz tužbe Komisije o korupciji do danas nisu pokazale netačnim, a da ih je dodatno podržala i objasnila Ambasada SAD u Podgorici... Žalbu su, u saradnji sa podgoričkim advokatom Aleksandrom Đurišićem, sastavili i londonska advokatska kancelarija Media Legal Difence Initiative i Akcija za ljudska prava. Bjelopoljski Viši sud prošle godine preinačio je presudu sudije Veljka Radovanovića, koji je smatrao da sestri premijera Mila Đukanovića nije narušen ugled tekstovima o korupciji i da su novinari imali opravdan razlog da vjeruju da je Ana Đukanović osoba koja se pominje u američkim zvaničnim dokumentima.
Sud u Bijelom Polju konstatovao je, međutim, da se ne može prihvatiti Radovanovićev zaključak da su tekstovi pisani sa namjerom da se oštro kritikuje vlast premijera. U tekstovima se navode izvještaji američkih istražnih organa - da je Mađar telekom pri kupovini Telekoma CG podmitio više crnogorskih zvaničnika sa ukupno 7,35 miliona eura, a da je među njima "advokatica, sestra tada najvišeg Vladinog funkcionera".
“Vijesti” još u Višem sudu, “Dan” piše reviziju
Đukanovićeva je odvojenim tužbama, tužila izdavače "Vijesti", “Dana” i “Monitora”, zbog serije tekstova u kojima se povezuje s aferom "Telekom" i tražila odštetu od po 100.000 eura.
Bivši sudija podgoričkog Osnovnog suda, a sada sudija Višeg suda Miodrag Pešić već dva puta je donosio odluku da "Vijesti" treba da plate 5.000 eura Đukanovićevoj, za povredu ugleda i časti. Ta presuda je na odlučivanju u Višem sudu.
“Dan” je doživio sličnu sudbinu kao “Monitor”, pa je nakon dvije odluke Osnovnog suda da nije odgovoran, Viši sud preinačio tu odluku i njima naložio da plate 5.000 eura Đukanovićevoj.
Ovaj članak je napravljen u okviru partnerstva sa Monitoringom Balkana i Kavkaza (Osservatorio Balcani e Caucaso) za potrebe Evropskog centra za slobodu štampe i medija (ECPMF), a koji sufinansira Evropska komisija.
Sadržaj ovog članka je isključivo odgovornost “Vijesti”, i ni na koji način se ne može interpretirati kao stav Evropske unije.
Bonus video:
