Da li ste nekada, bez pravog objašnjenja i razloga nervozni, razdražljivi, osjećate bol u mišićima ili stomaku, imate glavobolju?
Svi ovi simptomi javljaju se iznenada i brzo, a isto tako i prestaju.
Mada neki ljekari negiraju uticaj klimatskih promjena na zdravlje, statistika pokazuje da samo u Evropi postoji nekoliko desetina miliona ljudi - meteoropata.
Šta predviđa bioprognoza
Klimatske promjene posljednjih godina postale su česte i nagle, a mi osjetljivi na njih. Zbog toga je razumljivo što mnogo ljudi pažljivo prati vremensku prognozu, jer žele da saznaju kakvo ih vrijeme očekuje sjutra, a time i kako će se osjećati. Iako može da zvuči kao šala, osobe koje pate od migrene i bolesti zglobova ponekad su bolji prognostičari od meteorologa. Međutim, kada je vremenska prognoza u pitanju, odgovor kako će se neki od nas osjećati sljedećeg dana daje bioprognoza, jer uz najavu klimatskih uslova, predviđa njihov uticaj na ljudski organizam, na zdravlje i raspoloženje, kvalitet sna i sposobnost koncentracije, na stanje hroničnih bolesnika (astmatičara, srčanih bolesnika).
Meteoropate su osjetljivi ljudi, čije se tijelo buni protiv promjena atmosferskog pritiska i odbija da im se prilagodi
Zašto tijelo reaguje
Meteoropatske tegobe nastaju kao posljedica poremećene ravnoteže impulsa koje u tijelu prenose hemijske supstance - neuroprenosnici. Te supstance nastaju unutar nervnog sistema i prisutne su u mozgu. Hladnoća, manjak svjetlosti, nizak atmosferski pritisak i drugi nepovoljni uticaji dovode do prekida prenosa nervnih nadražaja, pa tada govorimo o poremećenoj ravnoteži prenosa impulsa, koja za posljedicu ima različite simptome i tegobe, nervozu ili depresivno raspoloženje, povećan umor, nesanicu…
Naučnici su utvrdili da je centar dešavanja hipofiza, žlijezda u mozgu koja proizvodi prirodne analgetike, hormone ACTH i endorfin, a upravo na nju snažno utiču klimatske promjene. Pri naglim promjenama hipofiza proizvodi više ATCH zbog čega se javljaju nervoza, nemir i tjeskoba.
Tada dolazi i do snižavanja nivoa edorfina, a time i praga podnošenja bola. Kada duva hladan i jak vjetar, u vazduhu se povećava elektricitet koji naše tijelo prenosi, zbog čega nam slabe prirodne odbrambene sposobnosti i mi teže podnosimo bol.
Početkom proljeća, jeseni i zime meteoropatske tegobe su češće i zbog povećane vlažnosti vazduha, što utiče na elastičnost kolagenskih vlakana, od kojih zavise čvrstina i elastičnost zglobova.
Ko su meteoropate?
To su veoma osjetljive osobe, koje su usljed promjene vremenskih uslova natprosječno sklone variranju raspoloženja, bolovima ili raznim drugim oblicima neprijatnosti, koje nestaju ili popuštaju istovremeno s nestankom uzroka. Njihovo tijelo teško se prilagođava vjetru, vlazi, kiši i kao da se buni protiv promjena atmosferskog pritiska i odbija da se prilagodi. Iako su među najugroženijima osobe srednjih godina, posebno žene, meteoropatija pogađa sve, od sasvim male djece do staraca. Bez obzira na godine, najčešće se s meteoropatskim tegobama susrijeću ljudi koji boluju od artroze, reumatskih bolesti, alergije i migrene. Naučnici su dokazali da i povećan nivo stresa pojačava osjetljivost na klimatske promjene. Kod zdravih osoba, ali osjetljivih na promjene vremena, nekoliko sati prije nastanka neke promjene mogu se javiti nemir, razdražljivost, nesanica, intenzivnija reakcija na manje podražaje, dok meteoropatski šok može prouzrokovati tjeskobu, apatiju ili hiperaktivnost.
No, bez obzira na sve, svakog jutra prvo pogledajte kroz prozor, duboko udahnite i izdahnite, pa se veselo osmijehnite danu koji je pred vama, jer će vam sigurno tako biti i lakši i ljepši!
Tekst je preuzet iz nedjeljnog dodatka "O zdravlju"
Bonus video:
