Državi pripada crkva Svetog Dimitrija, u okviru kompleksa Dvorca kralja Nikole na Kruševcu. To je odluka sudije Danila Jegdića, koji je u ponovljenom postupku donio istu odluku kao i u slučaju ukinute presude.
Obavezao je Mitropoliju crnogorsko primorsku da u roku od 15 dana od pravosnažnosti odluke, preda Dvorsku kapelu (crkvu).
Kao neosnovanu odbio je protivtužbu, kojom je traženo da se utvrdi da je Mitropolija stekla pravo svojine na tu nepokretnost.
Obrazlažući presudu, sudija je naveo da je vjerski objekat pripadao imovini crnogorske dinastije Petrović. Dalje se navodi, u spisku konfiskovane imovine bivše dinastije Petrović, sačinjenim u Beogradu od 18. 6. 1926. godine, da je sporni vjerski objekat konfiskovan, pa je konfiskacijom postao društvena svojina - državna imovina.
Sudija je rekao da Mitropolija nije mogla održavanjem objekta steći pravo na svojinu i da nijesu priložili nijedan dokaz da je objekat ikada bio u njihovoj svojini.
"Očigledno nije proteklo vrijeme državine od 20 godina potrebno za održaj, pa je nesumnjivo da nijesu ispunjeni uslovi da se tužiocu po tom osnovu prizna pravo svojine na predmetnoj nepokretnosti”, navodi se u presudi.
Prvostepena presuda ranije je ukinuta iz procesnih razloga.
Zastupnik države Risto Femić nakon ukidnog rješenja, promijenio je tužbeni zahtjev - označavajući samo državu kao tužioca u sporu, dok je advokat Vojislav Đurišić, zastupnik Mitropolije, u protivtužbi, kao tužene označio i državu i Centar savremene umjetnosti.
"Saglasno ukidnim razlozima, kao tužioca označavamo samo državu Crnu Goru, kao vlasnika predmetne nepokretnosti, kako je i upisana u katastru”, naveo je Femić.
Đurišić je, međutim, tvrdio da se radi o nezakonitom upisu, koji je pravno nevaljan i ostao pri protivtužbenom zahtjevu, s tim da je kao tužene odvojio državu i CSU, kao odvojene pravne subjekte.
U tužbi država navodi da je dvorski kompleks u njihovoj svojini prema Zakonu o državnoj imovini, ali da su onemogućeni da koriste Državnu kapelu (crkvu), pa traže da im se ona vrati.
Predstavnici Mitropolije, u protivtužbi, ističu da nikada nijesu imali problema sa sadašnjim Centrom savremene umjetnosti, niti se ikada pominjalo da je to njihovo, da je nesporno da je to vjerski objekat, pa se pitaju od kad je to država vlasnik sakralnih objekata.
Bonus video:
