U autu ste, kasnite na važan sastanak a crveno svijetlo nikako da prođe. Dah vam se ubrzava. Srce ubrzano radi. Mišići vam se napinju. Sve ste nervozniji, možda se osjećate kao da ste na ivici srčanog udara.
Ovo iskustvo je fenomen poznat kao “bori se-ili-bježi”(fight-or-flight). Odgovor organizma na stresnu situaciju je otpuštanje supstanci kao što su kortizol I adrenalin, koje spremaju tijelo na akciju. Ako krene napad na auto bićete spremni da brzo odreagujete. Budući da ste u saobraćaju I vrlo vjerovatno da vas niko neće napasti, reakcija organizma je apsolutno kontraproduktivna.
Nezadovoljstvo i svakodnevna briga vode ka hroničnom stresu koji je povezan sa velikim brojem štetnih efekata po zdravlje. To može uticati na raspoloženje, apetit I san. A da li može uzrokovati bolest srca?
Činjenica je da stres ima stvaran fiziološki efekat na organizam, uključujući I srce. Najočigledniji primjer je u slučaju velikog I trenutnog stresa. Ljudi koji prime traumatičnu vijest- iznenadna smrt voljene osobe- u pojedinim slučajevima pretrpe momentalni srčani udar. Arterija koja je prije imala normalnu funkciju, nakon traumatičnog događaja, biva zatvorena. Ovo stanje je poznato kao sindrom “slomljenog srca” I mnogo je češće kod žena bez istorije srčane bolesti.
“Slomljeno srce” je ekstreman primjer dejstva jakog, akutnog oblika stresa. Ali svakodnevni, hronični stres kao gužva u saobraćaju, problemi kući I na poslu, način na koji oni djeluju nije jasno definisan. Direktan uticaj hroničnog stresa na srce još uvijek je na nivou teorije, budući da nema konkretnih studija. Posredno, stres uzrokuje promjene u ponašanju ljud, npr. okretanje brzoj hrani, slatkišima, alkoholu, pušenju ali i neredovanom I nekvalitetanom snu što za posljedicu ima povećavan rizik od bolesti srca.
Lično smatram da stres ima najveći uticaj upravo kroz ove promjene u načinu života a znatno manje kroz svoj direktan uticaj, što nas navodi na zaključak da koncentrisanjem na ispravljanje štetnih navika ublažavamo stres!
Znam da je ovo kliše, ali pokušajte pridržavati se ovih jednostavnih koraka:
Nađite dnevno 10 – 15 minuta da se naprosto isključite, ostavite sve brige po strani, skuvajte kafu I zaplovite u carsvo maštanja.
Vježbajte. Nebitno da li je to pješačenje, teretana ili neki sport, tokom fizičke aktivnosti se oslobađa “hormon sreće” endorfin koji ne samo da poboljšava raspoloženje već djeluje I protektivno na srce.( Association of Physical Activity or Fitness With Incident Heart Failure: A Systematic Review and Meta-Analysis, Circ Heart Fail 2015.)
Budite pozitivni. Iskren smijeh pomaže vašem srcu, smanjujući nivo hormona stresa, ublažavajući upalu arterija I povećanjem dobrog HDL holesterola.( Effect of mirthful laughter on vascular function, Am J Cardiol 2010.)
Bonus video:
