Na rad Tužilaštva ne utiče to što je neko od osumnjičenih partijski aktivista ili visoki funkcioner, a iako se u takvim predmetima povećava pažnja javnosti, ona ne utiče na postupanje Tužilaštva, kazao je Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković.
On je rekao da se u Tužilaštvu ne rukovode konkretnim imenima, već iskljucivo učiniocima krivičnih djela.
Stanković je kazao da ne može najavljivati naredne korake Tužilaštva ali je u intervjuu agenciji Mina poručio da će se pred licem pravde naći svi koji su se ogriješili o zakon.
"Samo je pitanje dana kada će se to desiti, neko danas, a neko sjutra, ali niko neće biti pošteđen, budite uvjereni”, rekao je Stanković Mina.
On je ukazao da proaktivan odnos u radu tužilaca mora biti unaprijeđen, navodeći da nije u potpunosti zadovoljan onim što je do sada u tom pravcu pokazano.
"Ono na čemu ću svakako insistirati i na to sve kolege, bez izuzetka, moraju da se pripreme, jeste proaktivan odnos tuzilaca. Ne bih mogao da kazem da sam zadovoljan onim sto su, po tom pitanju, sve kolege do sada pokazale", kazao je Stanković.
U tom dijelu, poručio je, stvari se definitivno moraju mijenjati. Govoreći o prioritetima u radu Tužilaštva za narednu godinu, Stanković je izdvojio upravo proaktivan odnos u radu.
"Mislim da je veoma važno da se u tom dijelu naprave još vidljiviji pomaci. Funkcionisanje pravosudnog informacionog sistema, takođe je pri vrhu liste prioriteta", kazao je Stanković.
Upitan da li su na evidentno jačanje povjerenja javnosti u rad VDT-a i tužilaštva uopšte, uticali i tkz "budvanski slučajevi", i posebno hapšenje dugogodišnjeg državnog funkcionera Svetozara Marovića, Stanković je rekao da se tužioci u svom poslu ne rukovode funkcijama, konkretnim imenima, već isključivo učiniocima krivičnih djela.
"Nijesam siguran da dio javnosti to želi da prihvati kao činjenicu, a trudimo se da svojim radom pokažemo da je to zaista tako. S tim u vezi, ne bih se bavio ni jednim slučajem pojedinačno, prije svega što, ponavljam, u Tužilaštvu ih posmatramo kao predmete u kojima se osnovano sumnja da je učinjeno krivično djelo", kazao je on.
Stanković je poručio da će se otvarati i drugi slučajevi "i opet nam cilj neće biti konkretna imena već gonjenje učinilaca krivičnih djela".
"Ukoliko se desi da je neko od njih partijski aktivista ili visoki funkcioner, to povećava pažnju javnosti, ali ne utiče na postupanje Tužilaštva", dodao je on.
Upitan da li je za Specijalno državno tužilaštvo bio težak i komplikovan zadatak hapšenje Marovića, Stanković je kazao da ni jedan zadatak pred Tužilastvom nije lak i jednostavan.
"To što je Specijalno državno tužilaštvo za kratko vrijeme postiglo rezultate o kojima se govori, samo je potvrda dobre odluke kada sam predlagao Glavnog specijalnog tužioca. Kada se pravi ljudi nađu na pravim mjestima, ni rezultata ne fali", poručio je Stanković.
Na pitanje da li se u skorijoj budućnosti sprema procesuiranje još nekih osoba, koje bi se moglo okarakterisati kao "korupcija na visokom nivou", on je odgovorio da Tužilaštvo ne može najavljivati naredne korake i da zbog toga ne može detaljnije da odgovori.
Kritičari rada Tužilastva tvrde da su postignuti rezultati posljedica međunarodnog pritiska i uslova za dobijanje pozivnice u NATO.
Komentarišući tu okolnost, Stankovć je kazao da su svjedoci da sa određenih adresa kritike na račun rada Tužilaštva stižu, šta god ono uradilo. Stanković je podsjetio da su ranije nedostatak rezultata kritičari definisali kao manjak volje za suočavanje sa organizovanim kriminalom i korupcijom ili kao zarobljenost institucije.
"Sada, kada rezultata ne manjka i kada se to konstatuje i u Izvještaju o napretku, onda opet, po kritičarima, imamo neki razlog za to. Sada se radi o međunarodnom pritisku… Zašto je teško prihvatiti da se samo radi o riješenosti da se posao obavlja isključivo po Ustavu i zakonu, bez uticaja sa domaće ili međunarodne scene", upitao je Stanković.
On je ponovio stav da je u radu Tužilaštva od kada je on Vrhovni državni tužilac, učinjeno dosta, ali da ne znači da je to i dovoljno.
"Ukoliko nam je cilj da budemo institucija prepoznata iskljucivo po ostvarenim rezultatima, a moj cilj jeste upravo to, onda je pred nama vrijeme koji ce od svih zahtijevati vise zalaganja. To znaci da ce neke kolege morati da dostignu, a pojedini da odrze visoke standarde. Od onoga što je urađeno ne bih nista izdvajao, jer kao što rekoh, na svim poljima moraće još da se radi", rekao je Stanković.
Stankoviću je drago kada se konstatuje da je za relativno kratko vrijeme Tužilaštvo uspjelo da povrati povjerenje javnosti u svoj rad.
"Tačno je da sa pojedinih adresa stižu pohvale, ali mi čujemo i kritike. Ono što moram da napomenem jeste da nećemo dozvoliti da nas pohvale ponesu, a kritike uspore. Naš rad je pod lupom javnosti,toga smo svjesni, ali to ne znači da ćemo se u svom poslu rukovoditi bilo čijim očekivanjima”, kazao je Stanković.
On je naveo da je svjestan da će oni koji danas hvale Tužilaštvo, sjutra u slučaju da se pokuca i na njihova vrata, kritikovati rad Tužilastva.
"To nije funkcionisanje na osnovu Ustava i zakona, a vjerujem da su i oni koji su prvobitno sumnjali u to, počeli da vjeruju, da je upravo to princip na kom se zasniva, i na kom će se zasnivati, naš rad", dodao je Stanković.
Pola godine nakon izbora Glavnog specijalnog tužioca i formiranja tima Specijalnog državnog tužilaštva, on je kazao da je o učincima novoformiranog tužilaštva dovoljno rekao kada je konstatovao da uspjeh ne može izostati kada se na pravo mjesto izaberu pravi ljudi.
"Upravo takav, pravi, potez sam povukao kada sam Milivoja Katnića predložio za Glavnog specijalnog tužioca", poručio je Stanković.
Što se tiče uslova za rad, smatra da se moraju poboljšati, “ali upravo su kolege iz Specijalnog državnog tužilaštva pokazale ono što poručujem svima-da uslovi rada ne smiju biti opravdanje za nedostatak rezultata”.
Stanković je dodao da će kolege iz ostalih tužilaštava, koje to do sada nijesu radile, morati da se ugledaju na njih.
"Ukoliko to ne urade, imaćemo zajednički problem čije rješavanje se nekima neće dopasti, ali svi treba da shvatimo da nam je u poslu jedina preporuka – kvalitet i rezultat rada. Ko bude imao takve preporuke, neće morati da brine”, rekao je Stanković.
To međutim, kako je kazaokovic, ne znači da i sam nije svjestan da je nedostatak prostornih kapaciteta jedan veoma izražen problem, koji će morati da se rješava.
"Potrudićemo se da se bar djelimično on riješi u godini pred nama, ali nam je i za to neophodna i finansijska podrška, što će nadam se, oni koji o tome odlučuju, imati na umu”, naveo je on.
Stanković je upozorio da se ne može gotovo svakodnevno insistirati na ostvarivanju rezultata, a sa druge strane ne obezbjediti osnovne uslove koji vode do toga.
Upitan da li će budžet koji je Tužilaštvu opredijeljen za narednu godinu biti dovoljan za nesmetan rad, Stanković je ukazao da su poslanici u Skupstini prilikom usvajanja Predloga budzeta za narednu godinu poveĆali taj iznos za 500.000 eura.
On je kazao da se ne bi upuštao u procjene u kojim djelovima ce se najvise osjetiti nedostatak novca, ali da je činjenica da ograničena sredstva ograničavaju mogućnosti Tuzilaštva u konkretnim slučajevima, koliko god se trudili da to ne bude tako.
"Od Specijalnog drzavnog tužilaštva svi imaju velika očekivanja, ali ne smije se zaboraviti da u ovom novoformiranom tužilaštvu, baš kao i u Sekretarijatu Tužilačkog savjeta, tek predstoje zapošljavanja neophodnih stručnih lica. Da ne govorimo o troškovima vjestačenja, prostoru u kom se radi. Sve to zahtijeva dodatna sredstva”, upozorio je Stanković.
On je rekao i da ohrabruje poruka ministra pravde da Tužilaštvu novca neće faliti i da će se ministar lično zaloziti da se ona obezbjede iz budžetskih rezervi.
Stanković je saopštio da su u 2015. godini specijalni tužioci formirali ukupno 668 predmeta, 222 do formiranja Specijalnog državnog tužilaštva, dok je 446 predmeta formirano nakon njegovog formiranja.
“Kada su istrage u pitanju, specijalni tužioci u 2015. godini pokrenuli su osam istraga, od kojih je jedna istraga pokrenuta do 3. jula 2015.godine, odnosno do formiranja SDT-a, dok je od formiranja Specijalnog državnog tužilaštva formirano sedam istraga”, ukazao je on.
Upitan da li ima razumijevanja za to što glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i direktor Uprave policije Slavnko Stojanović nikako da se dogovore oko izbora šefa Policijskog odjeljenja, Stanković je odgovorio da Katnić u svom radu ima njegovu punu podršku.
"Vjerujem da će se na čelu Policijskog odjeljenja naći osoba koja u potpunosti dijeli Katnićeve profesionalne kriterijume, jer u tom slučaju, uspjeh neće izostati. To što Glavni specijalni tužilac insistira na kvalitetnom rješenju mogu samo da podržim”, dodao je on.
Upitan da li misli da to pitanje može baciti sjenku na kvalitet saradnje između tužilaštva i policije Stanković je podsjetio da je saradnja zakonom definisana “I tu nema mjesta ni za kakvu sjenku”.
"Zna se šta je djelokrug poslova tužilaca, a sta pripadnika Uprave policije. Sve dok se i jedni i drugi pridržavaju zakonskih normi, uspjeh neće izostati”, smatra on.
Stanković je ocijenio da je saradnja sa civilnim sektorom svakako jedan od razloga zbog kojih je Tužilastvo prepoznato kao otvorena institucija.
"Ne smijemo da zanemarimo ni to što je upravo civilni sektor doprinio ne samo otvorenosti Tužilastva. U procesuiranju određenih slučajeva značajnu ulogu ima upravo civilni sektor i ta činjenica mora da se cijeni”, kazao je on.
On nije želio da komentariše predmete Telekom, tužbe građana prema Elektroprivredi i obavještenja Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranja terorizma o transakcijama šest banaka za koje postoji osnov sumnje da su prale novac.
"Svi predmeti koje ste naveli nalaze se u fazi izvidjaja, zbog cega se trenutno ne moze govoriti detaljnije o njima “, pojasnio je Stanković.
Bonus video:
