Rijetko se dešava da nešto tako snažno protrese književnu scenu kao što se to desilo kada je objavljeno da je u ostavštini američke književnice Harper Li, autorke kultnog romana “Ubiti pticu rugalicu”, pronađen još jedan rukopis, još jedna priča o Skaut i Atikusu Finču, kako se poslije ispostavilo, tekst koji je nastao prije čuvenog romana.
“Idi postavi stražara” govori o odrasloj Skaut koja se vraća u rodni Mejkomb iz Njujorka. Radnja romana dešava se u vrijeme ogromnih promjena u američkom društvu - borbe za građanska prava, kraj segregacije i istražuje rasne predrasude, generacijski jaz, sukob (u razmišljanju, vaspitanju, pogledu na život) američkog Sjevera i Juga. Ovo djelo je i priča o odrastanju Skaut, njenom prilagođavanju društvu koje se brzo mijenja, gubitku ideala mladosti, njenoj spremnosti da prihvati ljude, da vidi dobro u njima a ne mane, i da se drži svojih uvjerenja. “Idi postavi stražara” zanimljivo je posmatrati kao djelo u nastanku, prvi literarni korak ka remek-djelu, kakav je roman “Ubiti pticu rugalicu”. Možda bi najveća usluga vremešnoj Harper Li koja se davno povukla iz književnog života i njenom književnom ugledu bila da ovaj nastavak nije ugledao svjetlo dana.
Mada, da nije bilo prvijenca Harper Li “Ubiti pticu rugalicu” ovaj roman, primjer književnog promašaja, vjerovatno, nikada ne bi bio objavljen niti bi se oko njega digla tolika prašina i bilo izazvano interesovanje publike širom svijeta. I pored toga, “Idi i postavi stražara” svjedočanstvo je koliko Harper Li i njeni nezaboravni junaci mogu biti privlačni i nakon tako mnogo vremena.
Iako je ovaj roman niz klišea, paradoksalno je da su ti klišei mahom to postali u proteklih pola vijeka, od kad ih je uvela književna generacija Harper Li; sami po sebi, posmatrani u svom vremenu, danas su na momente čak dirljivi i lijepi. Na primjer, u sjećanju ne Mejkomb, kojim knjiga počinje, rodni grad glavne junakinje često magično oživljava. Dio u kojem je opisan dolazak voza u stanicu budi nostalgiju za djetinjstvom na američkom Jugu. Skaut, djevojčica heroina romana “Ubiti pticu rugalicu” vraća se, kao odrasla, u Mejkomb iz Njujorka. Sada uglavnom pod svojim pravim imenom Žan Luiz, Skaut po povratku u zavičaj otkriva da se njen otac, Atikus , njen heroj i najbliže idealu savršeno časnog čovjeka što ona može da zamisli, “integritet, humor i strpljenje su tri riječi koje opisuju Atikusa Finča”, pridružio jednoj verziji Kju Kluks klana. Šokirana, Skaut mu se suprotstavlja, i kreće serija statičnih, proznih debata između nje i Atikusa.
Ideja da Atikus “postaje” fanatik kakav nije u “Rugalici” potpuno je pogrešno shvatanje ideje Harper Li - on je upravo ona vrsta čovjeka punog predrasuda kakav je bio cijelo vrijeme. Drugačijim, idealno ispravnim, crno-bijelim likom načinio ga je možda najviše film sa Gregorijem Pekom u ulozi Atikusa. Atikus Finč je tako, po izboru Američkog filmskog instituta, prvi na listi “pozitivaca”, heroja američkog filma.
Poseban vid rasne retorike kojom se Atikus služi je složena i, prema njegovoj procjeni, ”liberalna” ideologija: nema razlike između Atikusa Finča koji brani nevinog crnaca optuženog za silovanje u “Rugalici” i onoga u “Stražaru”, 20 godina kasnije, koji ne vjeruje u građanska prava. Obje verzije, ali u različitim okolnostima, dio su očinskog pokušaja da se pomogne manjini, koja, prema njegovom mišljenju, još nije u stanju da u potpunosti pomogne sebi.
Crvena nit koja se provlači kroz obje knjige Harper Li je poziv na saosjećanje, empatiju, kako to Atikus u “Rugalici” objašnjava Skaut: “Čovjeka nikada zaista ne možeš razumjeti dok ne sagledaš stvari sa njegove tačke gledišta”. Razlika je u tome što “Rugalica” sugeriše da bi trebalo imati saosjećanja prema autsajderima, dok u “Stražaru” pisac apeluje na čitaoca da ima razumijevanja za rasistu, čovjeka punog predrasuda, po imenu Atikus .
Za milione čitalaca koji vole roman “Biti pticu rugalicu”, “Idi postavi stražara” biće test tolerancije i spremnosti na oproštaj. Na vrhuncu svog bijesa, Skaut, sada Žan Luiz, kaže ocu da ju je varao na neizreciv način. Ne sumnjam da će se mnogi koji budu pročitali ovaj roman isto tako osjećati.
Bonus video:
