Zbog visokih iznosa koji se isplaćuju za neosnovano hapšenje osumnjičenih, u sudstvu je uvedena prećutna praksa da se smanjuju obeštećenja koja se dodjeljuju po tom osnovu, ali i za neke druge slučajeve, poput naknada za smrt bliske osobe.
To se dešava samo u slučajevima gdje država plaća štetu.
Iako je zvanično na snazi pravni stav Građanskog odjeljenja Višeg suda u Podgorici iz 2004. godine - da se za mjesec dana neosnovanog pritvora dosuđuje između tri i četiri hiljade eura, presudama Vrhovnog suda ti iznosi se minimalizuju.
U kabinetu predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice tvrde da imaju zakonsko ovlašćenje da ukidaju odluke nižih sudova i utvrđuju novu praksu, odnosno mijenjaju iznose za obeštećenje koje utvrde niži sudovi.
"Vrhovni sud po Zakonu o sudovima, kao najviši sud u državi, nadležan je da utvrđuje načelne pravne stavove. Načelni pravni stav se zauzima o spornim pravnim pitanjima koja nastaju u sudskoj praksi radi obezbjeđivanja jedinstvene primjene zakona od strane sudova. Isti su obavezujući za sve nižestepene sudove, uključujući i Viši sud u Podgorici", navodi se u odgovoru sekretarke Vrhovnog suda Sanje Kalezić.
Advokat Goran Rodić kaže da je nova praksa o neosnovanom smanjivanju obeštećenja suprotna Ustavu i evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima, koji propisuju pravo na pravično suđenje a kroz njega i osnovno pravo na pravnu sigurnost, odnosno dosljednost odlučivanja u sličnim situacijama:
"Protivrječne sudske odluke u sličnim predmetima dovode do povrede načela pravne sigurnosti i time izazivaju nepovjerenje javnosti u pravosuđe“, rekao je advokat za portal prelistaj.me.
Kada su u pitanju naknade nematerijalne štete, tvrdi, nesporno je da se iz konkretnih presuda može utvrditi da su sudovi donosili protivrječne presude.
Bivšem oficiru JNA Mlađanu Govedarici, koji je u pritvoru proveo 21 mjesec, država je isplatila 63.000 eura sa kamatom.
Rodić, koji je zastupao Govedaricu pravosnažno oslobođenog optužbe za ratne zločine, prethodno je tražio 97.000 eura, ali je Osnovni sud u Podgorici procijenio da je to previše.
Rodić je kazao da sudovi paušalno donose odluke i odbacuju žalbe branioca: „Sudska praksa na koju se poziva sud u prvostepenoj presudi, stoji na stanovištu da se za jedan mjesec neosnovanog lišenja slobode, po osnovu naknade nematerijalne štete zbog pretrpljenih duševnih bolova usljed povrijeđenih slobode, ugleda i časti kao prava ličnosti - može dosuditi od tri do četiri hiljade eura.
Radi se o pravnom stavu Građanskog odjeljenja Višeg suda u Podgorici od 20. februara 2004. godine, koji se do danas nije mijenjao“, kazao je advokat.
"Silovanja", "krađe"... sve u isti koš
Danilovgrađanin N.G. koji je pravosnažno oslobođen za silovanje presudom Osnovnog suda u Podgorici, dobio je 3.000 eura za mjesec dana neosnovanog trajanja pritvora.
V.M. iz Beograda, oslobođen optužbi za tešku krađu, obeštećen je sa 28.300 eura za devet mjeseci i 13 dana neosnovanog pritvora (po 3.000 za mjesec dana).
Baraninu S.O. pravosnažnom presudom država treba da plati 42.000 eura za 10 mjeseci i 14 dana neosnovanog trajanja pritvora, odnosno 4.000 eura za mjesec dana. On je bio optužen da je učestvovao u švercu kokaina, a zbog određivanja pritvora ostao je bez posla.
Isto je i sa naknadama za smrt bliske osobe.
Nakon nesreće na Bioču, porodice stradalih dobile su od 15 do 20 hiljada eura. I te iznose sudovi smanjuju, pa je porodica I.O. pilota Vojske Crne Gore, koji je prije dvije godine poginuo u padu helikoptera, bez obrazloženja dobila odštetu umanjenu za pet hiljada eura.
Hapse, pa obezbjeđuju dokaze?
Konkretni dokazi ukazuju da se praksa mijenja, a da za to ne postoji pravno uporište. Međutim, to se dešava samo u slučajevima gdje država plaća štetu.
U jednoj odluci Vrhovnog suda piše: "Dosuđeni iznos je adekvatan i primjeran svim štetnim posljedicama vezanim za ličnost tužioca, koji ima karakter satisfakcije a ne funkciju kompenzacije. Pri tome, pravilno su cijenjene sve objektivne i subjektivne okolnosti od kojih je zavisila visina dosuđene naknade, radi čega je dosuđena naknada pravična i adekvatna nastaloj šteti, pa nema mjesta navodima revizije".
Rodić kaže da se radi o "paušalnim navodima, bez konkretnog obrazloženja i analize ličnih okolnosti".
Posljednjih godina vodi se polemika oko plaćanja velikih odšteta za neosnovano hapšenje. Iako su advokati godinama tvrdili da sudovi pošto-poto određuju pritvor uhapšenima kako bi u međuvremenu obezbijedili dokaze, vrh pravosudne vlasti na to nije reagovao. Niko zbog toga nije odgovarao.
Bonus video:
