Advokat Danilo Mićović kazao je da je sa nekoliko kolega tražio prijem kod predsjednika podgoričkog Višeg suda Borisa Savića, kako bi razgovarali o uslovnim otpustima i načinu na koji sudije tumače odredbe novog Zakona.
"Krivična vijeća uglavnom odbijaju molbe za uslovni otpust osuđenih lica, najčešće iz razloga ranije osuđivanosti. Međutim, u Zakonu ne stoji ranija osuđivanost, nego raniji život. To je mnogo širi pojam od ranije osuđivanosti, jer predstavlja izvjesni vremenski perid od rađanja tog lica, pa do momenta do kada mu se dozvoli ili ne dozvoli uslovni otpust. Razgovarali smo sa Savićem, ali on je zauzeo tvrdi stav da onaj ko je ranije osuđivan nikada ne može dobiti uslovni otpust", kazao je Mićović.
On je rekao da crnogorske sudije moraju shvatiti da prilikom odlučivanja o uslovnom otpustu, nemaju pravo da opet presuđuju osuđenicima.
Prema njegovim riječima, upravo to čine sudije kada cijene raniju osuđivanost.
"Oni to cijene kao otežavajuću okolnost, iako je ranija osuđivanost već u odlukama po kojima izdržavaju kaznu cijenjena kao otežavajuća. Smisao odlučivanja o uslovnom otpustu, pošto je stavljeno u nadležnost krivičnih vijeća, nije ponovno suđenje, već da utvrde činjenice i okolnosti da li su neka lica resocijalizovana ili ne", rekao je advokat.
Novim Zakonom o izvršenju kazni zatvora, odlučivanje o uslovnom otpustu prešlo je u nadležnost krivičnog vjeća suda koje je u prvom stepenu donio osuđujuću odluku.
Prije nego je ta odredba u julu stupila na snagu, 419 osuđenika dobilo je skraćenje kazne po tom osnovu. Od tada, od ukupno 98 pristiglih molbi u podgorički Viši sud, samo na 23 pozitivno je odgovoreno.
Mićović je konstatovao da svim osuđenici kojima ZIKS da pozitivno mišljenje treba dati šansu, a da će vrijeme pokazati jesu li su se resocijalizovali.
On je ocijenio da prilikom odlučivanja najvažnije treba da bude mišljenje iz ustanove u kojoj osuđeni izdržavaju kaznu.
"U praksi imamo slučajeve u kojima su ta mišljenja apsolutno pozitivna i da ustanova u kojoj izdržavaju kaznu tvrdi da su resocijalizovani, ali krivično vijeće odbija takve molbe zbog ranije osuđivanosti. Ukoliko se nastavi takva praksa gotovo da niko od osuđenih lica koja trenutno izdržavaju kaznu u crnogorskim zatvorima neće dobiti uslovni otpust, pa onda i novi Zakon potpuno gubi svrhu i smisao", kazao je Mićović.
Ukoliko krivična vijeća ne počnu da odobravaju uslovne otpuste osuđenima na duge kazne, Probaciona služba, prema njegovim riječima, gubi smisao postojanja.
"Ovaj institut najprije je ustanovljen radi velikih zatvorskih kazni, pa je iz tih razloga i formirana služba koja treba da provjerava osuđene do isteka kazne, a za vrijeme trajanja uslovnog otpusta. Kod ovakvog načina rezonovanja krivičnih vijeća ta služba nema ni svrhu, ni smisao, jer ako nekome ko je osuđen na tri mjeseca date skraćenje 25 dana ili mjesec, on praktično nema kad ni da se prijavi toj službi, niti oni mogu za tako kratak period da ga isprate i provjere", kazao je.
Sudsko vijeće ne poziva osuđenike na sjednice
Sudsko vijeće prema odredbama novog Zakona ima mogućnost da zakaže sjednicu i na nju pozove osuđenika, njegovog branioca, tužioca... ali tu mogućnost do sada nijesu koristili, već su o svim molbama odlučivali bez održavanja ročišta.
"U svim predmetima formiranim po molbama za uslovni otpust odlučivano je bez održavanja ročišta. Usvojene su 23 molbe za uslovni otpust, dok su 52 molbe odbijene", piše u odgovorima iz Višeg suda.
Oni nijednom od 23 robijaša koje su pustili na slobodu nijesu naredili da se do isteka kazne uzdržava od kontakata sa određenim osobama, upotrebe droga, alkohola...
"Ni u jednom slučaju nije određena neka od obaveza iz čl. 125 Zakona o izvršenju kazni zatvora, novčane kazne i mjere bezbjednsoti", pojasnili su iz Višeg suda.
Bonus video:
