Danas sve veći broj ljudi, u interesu svog zdravlja, posvećuje pažnju sportsko - rekreativnim aktivnostima, fizičkoj kondiciji, to jest generalno vježbanju.
Neki od tih zaljubljenika u fizičku aktivnost se snabdijevaju stručnim informacijama kako sve to provoditi, međutim velika većina postupa s vježbama sasvim laički i stihijski, sažive sa s nekim zabludama, a to sve može rezultirati suprotnim učincima od onog što se želi postići.
Istezanje pojačava fleksibilnost
Tako, na primjer, postoji mišljenje da će vježbe istezanja učiniti mišiće snažnim i čvrstim. Međutim, baš suprotno, stezanje, skraćivanje (kontrakcija) mišića, i to redovno i umjereno, dovešće do takvih jakih i lijepo razvijenih mišića.
Vježbe trbušnih mišića, to jest njihove kontrakcije (iz ležećeg preći u sjedeći položaj), povećaće tonus trbušnog zida.
Istina, istezanje je takođe važan dio vježbe, ali ono uglavnom doprinosi fleksibilnosti, a ne “snage” mišića.
Slijedeća zabluda, takođe često prisutna (naročito kod onih debljih) jeste mišljenje da će vježbanje u nepropusnoj sportskoj opremi (sintetika, guma), uslijed povećanog znojenja, dovesti do smanjenja tjelesne težine. Hoće, tačno je, ali samo privremeno.
Čim čovjek nadoknadi izgubljenu tečnost (pojačana žeđ), tjelesna težina vrlo brzo vraća na prethodnu
Osim toga, jaka pregrijanost tijela pod nepropusnom odjećom može biti opasna za starije osobe, jer to stanje pričinjava velik napor kardiovaskularnom sistemu
Dizanje tegova ne podiže kondiciju
Dizanje tegova ili rastezanje opruga ne doprinosi poboljšanju srčano-plućne kondicije
Vježbe dizanja tegova ili rastezanja opruga, propisno primijenjene, povećavaju snagu, razvijaju brzinu, koordinaciju i fleksibilnost.
Zbog tog efekta one su sastavni dio većine atletskih treninga. Međutim, treba imati na umu da dizanje tegova ili rastezanje opruga djeluje samo na tjelesne mišiće i da praktički ništa ne doprinosi poboljšanju srčano-plućne kondicije.
Za većinu ljudi dizanje tegova je isto kao kad lakirate auto, a njemu ustvari treba generalka motora.
Za vas će biti mnogo bolje da uz to trenirate trčanje ili plivanje, dakle aktivnosti koje iziskuju kretanje čitavog tijela.
Puls u mirovanju
Iako trenirana osoba ima u mirovanju usporeniji ritam srčanih otkucaja, ipak taj puls u mirovanju nije sasvim dovoljan pokazatelj koliko je dobra kondicija dotične osobe.
Puls u mirovanju je veoma individualna stvar. Mnogo pouzdanije mjere za procjenu nečije kondicije su: maksimalna frekvencija pulsa za vrijeme određenog napora, vrijeme u toku kog se puls vraća u normalu, nakon fizičke vježbe i količina utrošenog kiseonika za vrijeme određenog fizičkog napora.
Sport i virusi
Ima ljudi koji misle da sportsko - rekreativna aktivnost može spriječiti ili izliječiti prehladu i druge infekcije.
Na žalost, prehlada je isto tako česta među onima koji vježbaju kao i među onima koji ne vježbaju.
Da li ćete "zaraditi" prehladu, ne zavisi do vaše snage i i izdržljivosti koju ste postigli vježbanjem, nego o učestalosti i stepenu izloženosti virusu koji uzrokuje infekciju. Slijedeće pogrešno mišljenje je da prehladu možete savladati pojačanim treningom.
Naprotiv, naporna vježba za vrijeme kad ste bolesni, predstavlja dodatno opterećenje za organizam, koji u stvari treba sve svoje rezervne snage za svladavanje infekcije.
Ono što vam je potrebno u takvim situacijama je odmor, utopljavanje i dovoljno tečnosti.
Bonus video:
