“Pred nama je hronologija izuzetne pomorske prošlosti Boke. Knjigu na zahtjev kotorskih kolega profesora, studenata i učenika Pomorske škole – napisao profesor Predrag Kovačević, čime je dao do danas neprevaziđeni istorijski prikaz bokeljskog pomorstva. Važnost bokeljskog pomorstva leži i u tome što je opisana istorija Boke Kotorske, jer se unutar korica, kazuje sve kroz povijest drevne i najvitalnije privredne grane jednog fjorda na Mediteranu – Boke Kotorske”, kazao je, pisac i knjižar iz Herceg Novog Nikola Malović, predstavljajući preksinoć u Pomorskom muzeju u Kotoru, knjigu “Istorija bokeljskog pomorstva”. Knjigu čije je ovo treće i do sada najreprezentativnije izdanje, objavila je Malovićeva knjižara “So” iz Herceg Novog u okviru edicije “Bokeljologija”.
Ovo je inače, kapitalno djelo profesora kotorske Pomorske, odnosno Više pomorske škole, Predraga V.Kovačevića (1904-1989). Na preko 300 strana ove bogato ilustrovane knjige prezentovano je djelo koje je do sada imalo dva izdanja, 1967. i 1984. godine i koje tretira razvoj pomorstva u zalivu Boke od antičkih vremena do sredine osamdesetih godina prošloga vijeka.
Vrsni erudita, poliglota, publicista i predavač, Predrag Kovačević u ovoj je knjizi ostavio multidisciplinarno svjedočanstvo o gotovo svim istorijskim, geografskim , klimatskim i hidrografskim karakreristikama koje su uticale na to da žitelji zaliva odvajkada budu upućeni na more kao izvor života, materijalnog i kulturnog bogatstva što je oplemenilo bokeljske obale.
„Polazeći od opisa Boke kao prirodne luke, autor nam približava vremena od najstarijeg doba do Nemanjića, govori o Boki pod Vizantijom, pod dukljansko-zetskim vladarima, i tokom samostalnosti Kotora; o Herceg Novom u vrijeme kralja Tvrtka; o mletačkom i turskom periodu; razvitku i usponu Perasta, Dobrote i Prčanja; padu Mletačke republike i bokeljskom pomorstvu za vrijeme Napoleonovih ratova; tokom prve austrijske okupacije, tokom ruske uprave, francuske okupacije, engleske intervencije, narodne vlade, ponovo Austrije, s pobunom mornara; piše o pomorstvu Paštrovića i Budve; Bokeljima koji su zadužili rusku mornaricu; i onima koji su dali ruke pomorstvu kneževine Crne Gore...
Povezujući sve plavo-bijele teme, autor kazuje i o lazaretima u Boki, o čuvenim pomorskim školama u Boki, o Bokeljskoj mornarici, i tipovima jedrenjaka u zalivskoj prošlosti. U rukama držimo – zapravo – Istoriju Boke Kotorske, jer je istorijom najvitalnije zalivske privredne grane ispričana priča o istoriji Boke Kotorske"- istakao je Malović. Na nesvaidašnji životni put autora Predraga V. Kovačevića, podsjetila je njegova unuka Adela Barba.
Rođen u Baošićima u porodici prote Srske pravoslavne crkve, Kovačević je djetinjstvo proveo u Carigradu. Školovao se u jezuitskoj gimnaziji na njemačkom jeziku, a zatim u klasičnoj ruskoj gimnaziji. Maturirao je u Pragu. Pravni fakultet upisao je u Beogradu. U toku studija dodijeljena mu je engleska stipendija, pa je prešao na studije ekonomskih nauka u Kembridž. Diplomirao je na Univerzitetu u Edinburgu. Veći dio Drugog svjetskog rata proveo je u njemačkom koncentracionom logoru Osnabrik.
Godine 1945. oslobođen je od strane Engleza, a pošto je dobro poznavao engleski, ruki, njemački i francuski jezik, angažovan je kao tumač Sovjetske slube za repatrijaciju. Na tom je položaju značajno doprinio uspjehu akcije u kojoj su Saveznici uhvatili njemačkog ratnog zločinca, SS rajhsfirera Hajnriha Himlera. Po povratku u Jugoslaviju, Kovačević je radio kao profesor stranih jezika u kotorskim pomorskim školama.
Pored velikog broja prevoda i stručnih radova iz oblasti lingvistike, napisao je nekoliko knjiga koje obrađuju istorijsku prošlost Boke, Grblja i Paštovića. Za izuzetne radne zasluge ukazom Predsjednika SFRJ, Josipa Broza Tita, odlikovan je 1972. Ordenom rada sa zlatnim vijencem.
"Ako me pitate kako je ovo reizdanje knjige uticalo na našu porodicu, reći ću vam da je zaista probudilo sjećanje ne samo na Predraga, već i na druge članove naše uže porodice. Već mjesecima prelistavamo stare albume - kad kažem stare, mislim na slike stare stotinu i više godina. Ponovo smo prepričavali njegova životna putešestvija, djela, anegdote. Vjerujte da je svako od nas pročitao i saznao nešto novo o njemu", kazala je Barba iznijevši niz zanimljivih biografskih podataka o svom djedu, koga brojni Kotorani pamte kao vrhunskog intelektualca, izuzetno duhovitog čovjeka i vrsnog pedagoga koji je ostavio neizbrisiv trag u školovanju brojnih generacija ovdašnjih pomoraca.
Njegov životni kredo možda najbolje opisuje posveta koju je professor Kovačević ostavio u malom putopisu sa jednog od školskih krstarenja sa svojim đacima i studentima, na jedrenjaku “Vila Velebita” po Levantu.
“Mojim dragim đacima, koji će docnije kao pomorski kapetani, čuvati čast jugoslovenske zastave, posvećujem ove skromne crtice u nadi da će kao marljive pčelice sakupljati po stranom svijetu sve ono što je lijepo i dobro i na povratku oplemenjivati svoj rodni dom", zapisao je Kovačević.
Novinar i publicista Siniša Luković, koji je napisao pogovor za novo izdanje “Istorije bokeljskog pomorstva”, predstavljajući knjigu, podsjetio je činjanicu da baštinimo jedno veliko pomorsko blago.
“Sve to staviti na jedno mjesto u jednoj novijoj inoviranoj, dopunjenoj “Istoriji bokeškog pomorstva” je i danas podvig u koji, siguran sam niko od nas prisutnih, ne bi imao hrabrosti upustiti se. U ono vrijeme nije bilo ni inteneta ni ostalih mogućnosti koje danas imamo, ali budući da je profesor Kovačević znao nekoliko svjetskih jezika, on je mogao da koristi različite izvore iz različitih država. Ova knjiga je vrhunska vrijednost, ali je po meni nedovoljno eksploatisana. S jedne strane je teško zamisliti da naši učenici i studenti pomorstva nemaju predmet o istoriji pomorstva, ali je, sa druge, to lako shvatiti kad se prisjetimo da se programi rade u Podgorici", kazao je Luković koji je i publici u Pomorskom muzeju dao pregled posljednjih decenija bokeljskog pomorstva.
"Nedavno, tačnije 4. oktobra, odigrao se posljednji značajni događaj bokeljske pomorske istorije – naime, na indijskom rezalištu izrezan je pretposljednji brod flote Jugooceanije – nekadašnji brod “Pomorac” koji je u istoriju otišao pod imenom “Infinity” što znači beskonačnost. To simbolično može da znači da bokeljskom pomorstvu nema kraja”, zaključio je Luković.
Bonus video:
