Skoro sedamdeset sudija u Crnoj Gori su podstanari, a veliki broj je onih koji imaju nedovoljno riješeno stambeno pitanje.
To je saopštila ”Vijestima” predsjednica udruženja sudija Crne Gore Hasnija Simonović.
“Po podacima koje smo dobili od Sudskog savjeta, 68 sudija prima naknadu po osnovu zaključenog ugovora o zakupu stana. Uočljivo je da se radi o visokom broju u odnosu na ukupan broj sudija u Crnoj Gori. Pri tom, ovaj broj je mnogo veći ukoliko mu se dodaju i one sudije koje imaju nedovoljno riješeno stambeno pitanje”, kazala je Simonovićeva.
Neriješeno stambeno pitanje sudija dodatno dobija na ozbiljnosti i time što se mahom radi o sudijama koje imaju višedecenijski radni staž.
“Ovakvo stanje predstavlja ne samo neadekvatan tretman nosilaca sudijske funkcije od strane nadležnih institucija, već i ozbiljan udar na čast i ugled sudija, istakla je Simonovićeva.
Neravnopravni sa drugim funkcionerima
“Adekvatno riješeno stambeno pitanje sudija nije samo suštinsko pitanje egzistencijalnog statusa, već i pokazatelj odnosa države prema nosiocima sudske vlasti i poštovanja ugleda nosilaca sudske vlasti”, kazala je ona.
Dodala je da je sa ovako uređenim materijalnim statusom, uz visinu zarada koju sada ostvaruju crnogorske sudije , izuzetno teško obezbijediti adekvatan stambeni prostor, čak i uz povoljne kredite.
“Pri tom, sudijska primanja su prilično ograničene prirode. Podsjećamo da prema članu 123 Ustava Crne Gore, sudija ne može vršiti poslaničku ili drugu javnu funkciju niti profesionalno obavljati drugu djelatnost”, rekla je Simonović.
Istakla je da ne dovodi u pitanje opravdanost i pravilnost navedene Ustavne odredbe.
“Ali nalazimo za potrebno ukazati na činjenicu da su nosioci funkcija ostale dvije grane vlasti u mogućnosti da pored osnovnog profesionalnog zanimanja vrše i druge poslove. Kao što su poslovi u skupštinskim odborima, u upravnim organima privrednih društava, za koje primaju određenu novčanu nadoknadu. Nije na odmet napomenuti, niti je beznačajno da su sudije lišene brojnih privilegija i beneficija koje uživaju državni i javni funkcioneri, koji poslove obavljaju u Skupštini i Vladi Crne Gore”, kazala je Simonovićeva.
“Država treba da dijeli stanove”
Prema tome, kaže, upoređujući materijalni status sudija i nosilaca ostale dvije grane vlasti u Crnoj Gori, jasno se uočava neravnopravnost koja niti je po Ustavu, niti je u skladu sa etičkim načelima.
Simonovićeva ističe da skoro ne postoji primjer u razvijenim zemljama da nosioci sudijskih funkcija nijesu adekvatno materijalno zbrinuti.
“Materijalna sigurnost, u ovom slučaju rješavanje stambenog pitanja sudija, u modernim društvima se postiže dodjelom stanova od države po osnovu sudijskog radnog staža, povoljnim stambenim kreditima rezervisanim isključivo za nosioce sudijskih funkcija, kao i adekvatnim nadoknadama za stanovanje, čija visina se utvrđuje na iznos koji je dovoljan da sudiji-korisniku obezbijedi uslove života dostojne njegovog zvanja. Konačno, nedostaju adekvatna zakonska rješenja kojima bi se na precizan i kvalitetan način regulisalo stambeno pitanje sudija u Crnoj Gori”, smatra Simonovićeva.
Udruženje sudija odgovor dobilo samo od Vujanovića i Markovića
Udruženje sudija je krajem 2012. godine pokrenulo inicijativu za rješavanje stambenih pitanja crnogorskih sudija.
Obraćali su se predsjedniku Crne Gore, predsjedniku vlade i Skupštine...
“Do sada, odgovor smo dobili samo do predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, koji nas je obavijetio da je našu inicijativu proslijedio tadašnjem ministru pravde, gospodinu Dušku Markoviću. U odgovoru bivšeg ministra Markovića, naznačeno je da rješavanje stambenog pitanja čini značajan aspekt svakog čovjeka i predloženo je da se napravi analiza stvarnih potreba na osnovu kriterijuma utvrđenih Odlukom o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba funkcionera, kao bi se pravilno sagledale stambene potrebe u sudstvu”, kazala je Simonovićeva. U tu svrhu započeli su analizu, koja još traje, dok je Sudski savjet u istom cilju donio Pravilnik o načinu i kriterijumima za rješavanje stambenih potreba sudija.
“Nažalost, odgovore sa ostalih adresa kojima smo se obratili nijesmo dobili. Svakako da su predsjednik Crne Gore kao predstavnik svih građana i predsjednici dvije od tri grane vlasti, adrese na koje treba uputiti zabrinutost povodom ovog pitanja. Ipak, sa ovim problemom smo upoznali i nekoliko međunarodnih adresa, kao što su Evropsko i Međunarodno udruženje sudija, pravno-ekspertski timu Savjeta Evrope, Delegacija EU, OSCE/OEBS, ističe Simonovićeva.
Bonus video:
