"Lisac je oduvijek bio lovac“ Herte Miler, “Mačka i miš“ Gintera Grasa i “Riba u vodi“ Marija Vargasa Ljose, novi su naslovi nobelovaca u Laguni. Sve ove knjige se na neki način bave oblicima društvene vladavine i načinom na koji društvo ostavlja otisak na obične ljude.
“Lisac je oduvijek bio lovac“ (prevod Nebojša Barać) roman iz 1992. godine Herte Miler je jedinstveno književno suočavanje sa užasima totalitarizma.
U knjizi je dat opis života i preživljavanja u socijalizmu istočnog bloka u Rumuniji posljednjih dana Čaušeskuove diktature. U sveprisutnom raspoloženju straha i užasa nastavnica Adina, fabrička radnica Klara i muzičar Paul pokušavaju da prežive. Lisičje krzno na podu pored Adininog kreveta kome je, kada ona nije bila u stanu, najprije odsječen rep, pa jedna zadnja noga, pa druga, a potom i obje prednje noge i na kraju i glava, dokaz je da je Adina pod prismotrom rumunske tajne policije. Lisičje krzno je poruka da njen život nije njen. Svi se nadaju promjeni, svi je već naziru. Ali šta će donijeti promjena?
Ni narodna pobuna, ni svrgavanje Čaušeskuovih, ni ono što je došlo poslije stišavanja naleta opšte radosti i suza i svih propratnih ludila, kao da nije mnogo promijenilo pređašnje stanje. Neki ljudi su i dalje u životnoj opasnosti. Neki su i dalje gladni, siromašni, podozrivi. Neki prijatelji postali su izdajice, drugi su nestali, vjerovatno su ubijeni; bivši direktori najednom su nastavnici, upravnici su se preko noći prometnuli u direktore. Jer, kako kaže spisateljica “svijet se vrti, a i mi sa njim“. Roman “Lisac je oduvijek bio lovac“ je sjajno suočavanje sa užasima totalitarizma, ali i sa užasima koja dolaze poslije totalitarizma i beznađa. Jer, koliko god diktatori strašni bili u jeku svoje vladavine, oni su to što jesu samo zato što iza njih stoji moćna mašinerija od čije volje, to jest interesa zavise svi i sve. I sami diktatori. Samo “jedan kaput zamijenjuje drugi“. Jer lisac je oduvijek bio i biće lovac.
“Mačka i miš“ novela Gintera Grasa (prevod Vera Kolaković) iz 1961. godine dio je piščeve takozvane Gdanjske trilogije koju pored ovog naslova sačinjavaju i romani “Limeni doboš“ i “Pseće godine“.
Tinejdžera Joakima Malkea priroda je obdarila pozamašnom adamovom jabučicom. Kada se jednoga dana crna mačka prikrade i skoči na njegovu izbočinu na vratu veliku poput miša, ovaj incident će odrediti Malkeovu sudbinu. Izopšten, ne samo zbog svoje tjelesne mane nego i zbog svoje genijalnosti, natprirodne sposobnosti dugog ronjenja, istančanog osjećaja za etiku i prerane zrelosti, Malke ulaže ogromne napore da izvede niz nevjerovatnih podviga koji će čak dovesti do toga da postane nacionalni heroj. Ali cijena koju će ovaj izuzetni pojedinac platiti sistemu zbog svojih vrlina biće previsoka.
Virtuozno napisana, novela “Mačka i miš“ puna je duhovitih epizoda, u čijoj se pozadini krije potresna priča o pokušaju da se sačuva ljudsko dostojanstvo u strahotama totalnog rata i politike koja je do njega dovela. “Mačka i miš“ opisuje svijet piščevog rodnog grada Gdanjska, koji se na njemačkom zove Dancing i bavi se iskustvom Njemačke u Drugom svjetskom ratu i kritikom nacizma. Gdanjska trilogija i ovaj roman kao njen sastavni dio odredila je Gintera Grasa kao pisca.
Uvid u nastanak najznačajnijih djela Marija Vargasa Ljose
“Riba u vodi - memoari“ (prevod Ljiljana Popović Anđić) je posljednja knjiga peruanskog nobelovca Marija Vargasa Ljose.
U njoj je u izvjesnoj mjeri razotkrio svoj život i ukazao na najznačajnije trenutke, od rođenja do današnjih dana. “Riba u vodi“ je i autopoetska knjiga jer daje objašnjenja o nastanku njegovih najpoznatijih knjiga.
Memoarima “Riba u vodi“ Mario Vargas Ljosa omogućio je svojim čitaocima uvid u ključne godine svoje mladosti i zrelog doba u kojima je odlučio da se kandiduje za predsjednika Perua. Prvi tok sjećanja vraća nas u period od 1946. godine, kada je upoznao svog oca za koga mu je rečeno da je mrtav, sve do 1958, kada mladi pisac napušta Peru i odlazi u Evropu. U drugom toku saznajemo kako i zašto je Vargas Ljosa vodio predsjedničku kampanju u Peruu koja se završila porazom od Fuhimorija u drugom krugu. Već narednog jutra, 13. juna 1990, ponovo je otputovao u Evropu i time otpočeo novi period u njegovom životu u kojem je književnost još jednom “zauzela središnje mjesto“.
Prepoznatljivim majstorskim stilom Mario Vargas Ljosa iznosi jednostavnu istinu o ključnim fazama svog života pružajući nam motive iz kojih su nastala njegova najvažnija književna djela i mogućnost da ih sagledamo u novoj ravni. “Riba u vodi“ predstavlja ne samo strasno i neizostavno svjedočanstvo već i jednu od najznačajnijih knjiga iz njegovog književnog opusa
Bonus video:
